Vijeće Osnovnog suda u Prištini odlučivalo je u nedjelju o pritvoru petorici Srba uhićenih pod optužbom da su počinili ratne zločine tijekom sukoba koncem devedesetih godina, a njihovi odvjetnici ocijenili su da im tužiteljstvo “pripisuje kolektivnu krivnju” i rekli kako očekuju izricanje mjere pritvora, javili su kosovski mediji.

Tužitelj Specijalnog tužiteljstva Kosova Ilir Morina priopćio je ranije danas da je policija, u suradnji s tužiteljstvom, uhitila pet umirovljenih pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Srbije zbog sumnje da su počinili ratne zločine u selu Račak 1999. godine.

Kosovska policija provela je u nedjelju ujutro akciju u selima općina Štrpce i Gnjilane, uhićeni su u 16 sati dovedeni u prištinski Osnovni sud, u pratnji odvjetnika, a pridružili su im se i članovi obitelji, objavio je portal Kosovo online.

Odvjetnici petorice uhićenih rekli su u nedjelju navečer medijima da su se na sjednici suda za određivanje pritvora usprotivili takvom zahtjevu tužiteljstva, navodeći kako je riječ o “još jednom pokušaju pripisivanja kolektivne krivnje”.

Dodali su kako tužitelj “nije jasno obrazložio osnovanu sumnju kao glavni razlog za pritvor” i optužbe za svu petoricu “strpao u jednu vreću”, ne navodeći ništa konkretno.

Odvjetnici su rekli kako strahuju da će pritvor, unatoč izostanku konkretnih pojedinačnih optužbi, ipak biti određen, ali odluka suda još nije priopćena.

Ured za Kosovo i Metohiju srbijanske vlade reagirao je priopćenjem ocjenivši da se današnjim uhićenjima na djelu pokazuje “sustavno političko i institucionalno nasilje Prištine na čelu s (premijerom) Albinom Kurtijemm”.

Ured napose naglašava da uhićeni “godinama žive” na Kosovu i nisu napuštali svoje domove “jer se nisu imali od čega kriti niti bježati”.

Srpska lista, koju podržava službeni Beograd, uhićenje vidi kao “novi val zastrašivanja i progona” kosovskih Srba, stvaranje ozračja “straha i dodatnog pritiska” čiji je cilj protjerivanje Srba s Kosova.

Posebni tužitelj kosovskog tužiteljstva Ilir Morina priopćio je da je u istragama u slučaju Račak tužiteljstvo identificiralo “još nekoliko osoba koje su sudjelovale u događaju”, na temelju čega su danas provedeni pretresi i uhićenja.

“Slučaj Račak” datira od 15. siječnja 1999. kada je u sukobima policijskih snaga tadašnje SR Jugoslavije (SRJ) i pripadnika gerilske Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) u tom selu ubijeno 45 albanskih civila.

Misija OESS-a je odgovornost za masakr pripisala srbijanskim snagama sigurnosti. Haški tribunal odustao od “slučaja Račak” zbog nedostatka pravovaljanih dokaza.

Taj se događaj smatra prekretnicom u kosovskim sukobima jer je poslužio kao neposredan povod i međunarodno opravdanje za višemjesečno NATO bombardiranje SR Jugoslavije, započeto 24. ožujka te godine.

Zračni udari u kojima je sudjelovalo 19 članica NATO-a okončani su potpisivanjem međunarodnog sporazuma u Kumanovu početkom lipnja 1999. nakon kojeg su se s Kosova povukle policijske i vojne snage SRJ. Povlačenje je pratio i egzodus više od 200.000 kosovskih Srba i nealbanaca, od kojih se deseci tisuća više nisu vratili na Kosovo.