U odluci koja bi mogla imati dalekosežne posljedice za cijelu industriju tešku milijarde dolara, porota suda u Los Angelesu je ustvrdila kako su društvene mreže poput Facebooka, Instagrama, Threadsa ili Youtubea dizajnirane samo sa jednom svrhom – zadržati korisnika što duže.

Porota je utvrdila da Google i Meta moraju platiti tri milijuna dolara odštete zbog uzrokovanja ovisnosti o društvenim mrežama, u tužbi koja će utjecati na tisuće sličnih slučajeva protiv tehnoloških tvrtki.

Bez upozorenja

Sljedeća odluka odnosit će se na kaznenu odgovornost za tvrtke. Porota bi trebala razmotriti jesu li Googleovi ili Metini proizvodi prouzročili tužitelju fizičku štetu ili su tvrtke zanemarile zdravlje drugih korisnika, rekla je sutkinja Carolyn Kuhl.

Slučaj uključuje 20-godišnju ženu koja je rekla da je postala ovisna o Googleovom YouTubeu i Metinom Instagramu u mladoj dobi zbog njihovog privlačnog dizajna. Porota je utvrdila da su Google i Meta bili nemarni u dizajnu obje aplikacije i da nisu upozorili na njihove opasnosti.

Društvene mreže pod okriljem Mete, kao i najveći svjetski videoservis Youtube u toj su presudi jasno označeni kao proizvodi koji stvaraju ovisnost, građeni tako da eksploatiraju slabu samokontrolu korisnika, posebice maloljetnika.

Nije problem u samom sadržaju, već u načinu kako se on korisniku servira – od potenciranja beskonačnog »skrolanja«, preko automatskog pokretanja videa, do precizno tempiranih obavijesti. Sve su to kockice u velikoj slagalici kojoj nije cilj zadovoljiti korisnika, već ga zadržati u petlji što je moguće više.

Privući pažnju i »zakovati« ga pred ekranom kako bi mu se servirale reklame. Posebno tešku sliku na ove kompanije baca i činjenica koja se doznala tijekom suđenja.

Tvrtke su bile svjesne negativnih posljedica na mentalno zdravlje korisnika, posebice djece i tinejdžera, no ta su se istraživanja tajile. Usprkos svemu, razvoj njihovih proizvoda nije išao u smjeru smanjenja štete. Jedini cilj bio je povećanje angažmana i dodatno zadržavanje korisnika pred zaslonima mobitela i računala.

– Radim s mladim ljudima, i posljednjih godina golem je porast ovisnika o ekranima i društvenim mrežama.

Ovisnost ide do te razine da djeca odbijaju ići i u školu samo kako bi proveli još malo vremena na društvenim mrežama.

I smatram da je jedino ispravno rješenje zabraniti uporabu društvenih mreža mlađima od 16 godina. Kada im se ukine interakcija tog tipa, djeca procvjetaju, kaže psihologinja dr. Gordana Buljan-Flander.

Poremećaj pažnje

Paradoks je u tome što su platforme koje su nastale kako bi povezivale ljude sve češće suočene s optužbama da ruše ono što su trebale graditi – društvene odnose ali i mentalnu stabilnost svojih korisnika.

Veliki dio pritužbi dolazi upravo od roditelja koji kod djece sve češće primjećuju anksioznost, depresiju i poremećaje pažnje. Ističu »kratke forme« poput Youtube Shortsa ili TikToka koji djeci pažnju drže desetak sekundi i potom »prebacuju« na sljedeći sadržaj.

– Društvene mreže doista koriste mehanizme, odnosno beskonačno skrolanje, »lajkove« ili notifikacije koji potiču ponašanja slična ovisnosti, jer stalno aktiviraju sustav nagrade u mozgu. Za većinu ljudi nisu »opasne« u kliničkom smislu, ali kod dijela korisnika, posebno kod djece, mogu dovesti do kompulzivnog korištenja, smanjene koncentracije i lošijeg mentalnog zdravlja.

Ključni rizik nije sama tehnologija, nego način i intenzitet korištenja, kaže magistra psihologije Marija Matičević Ivanković.

Industrija društvenih mreža sada je u situaciji u kojoj je početkom devedesetih bila industrija duhana. Tada su cigarete još bile normalna stvar, pušilo se u zrakoplovima, čekaonicama ordinacija, u bankama i restoranima… I tek tada javnost je počela ozbiljno shvaćati upozorenja znanstvenika da pušenje stvara ovisnost i opasno je za zdravlje. Industrija društvenih mreža danas je upravo na tom mjestu.

– Algoritmi koje društvene mreže koriste optimizirani su za zadržavanje pažnje, pa često nude sadržaj koji korisnik nije aktivno tražio, ali je vjerojatno da će ga zadržati dulje.

Kod djece je to posebno osjetljivo jer se njihovi interesi i percepcija svijeta još formiraju, pa preporučeni sadržaj može imati veći utjecaj na navike, stavove i osjećaj »što je normalno«, kaže magistra Matičević Ivanković.