Pravni fakultet

Predstavljen zbornik u čast prof. Ivana Padjena. "Pravi dan hrvatske državnosti je 9. svibnja"

Vladimir Mrvoš

Ivan Padjen / Foto Nikola Blagojević

Ivan Padjen / Foto Nikola Blagojević

Toga datuma 1944. započelo je Treće zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom i tada su donesene odluke koje se smatraju pravnim temeljem moderne hrvatske države



RIJEKA – Plava dvorana Pravnog fakulteta u Rijeci u petak je bila središte hrvatske pravne misli na svečanoj konferenciji povodom izlaska zbornika u čast profesora Ivana Padjena, istaknutog pravnika čiji je rad obilježio generacije studenata i stručnjaka od Zagreba do Rijeke.



Skup su otvorili izv. prof. dr. sc. Sanja Grbić, dekan Pravnog fakulteta Dario Đerđa, akademkinja Silvana Vranić te rektor Sveučilišta u Rijeci Goran Hauser.


Neizbrisiv trag




Akademik Arsen Bačić svojim prijateljskim pismom podsjetio je na neizbrisiv trag koji je profesor Padjen ostavio u Razredu za društvene znanosti HAZU-a.



Sam slavljenik, profesor u mirovini, u svom je uvodnom izlaganju o državoslovlju i pravoslovlju još jednom potvrdio status vodećeg teoretičara kritičke teorije prava, naglašavajući važnost preispitivanja prešutnih pretpostavki na kojima počiva pravna struka.


– Dok su političari u dilemi oko točnog dana Dana državnosti, pravi dan hrvatske državnosti je zapravo 9. svibanj. Naime, toga datuma 1944. započelo je Treće zasjedanje ZAVNOH-a u Topuskom.


Na tom je zasjedanju ZAVNOH proglašen vrhovnim zakonodavnim i izvršnim narodnim predstavničkim tijelom i postao je nositelj suvereniteta države Hrvatske.


Tada su donesene odluke koje se smatraju pravnim temeljem moderne hrvatske države. Ustav Republike Hrvatske i danas u svom izvorišnom dijelu (tzv. “Božićni Ustav”) spominje odluke ZAVNOH-a kao dokaz kontinuiteta hrvatske državnosti, rekao je Padjen.



Više izlaganja


Jutarnja sesija ugostila je ugledne domaće i međunarodne stručnjake poput profesora Claudia Sarre iz Padove koji je govorio o agonističkom srcu zapadnog prava, dok su prof. dr. sc. Miomir Matulović i prof. dr. sc. Žaklina Harašić analizirali misaone pokuse i odnos pravnih normi u građanskom i kaznenom pravu.



Poseban povijesni osvrt dao je prof. dr. sc. Budislav Vukas kroz analizu Bože Milanovića i jadranskog pitanja, dok su mlađi istraživači otvorili teme političkopravne analize i položaja vježbenika u suvremenom hrvatskom pravosuđu.


Popodnevni dio konferencije pod moderiranjem izv. prof. dr. sc. Maše Marochini Zrinski donio je pogled u budućnost kroz teme korporativne održivosti, regulacije samovozećih vozila i razvoja teorije pravnih transplantata.