RIJEKA – Na javnoj tribini u organizaciji Hrvatskog pravničkog društva Rijeka i Alumni kluba Pravnog fakulteta u Rijeci otvorena je tema koja sve snažnije ulazi u središte pravne struke – generativna umjetna inteligencija u pravnom prevođenju.

Govornice su bile izv. prof. dr. sc. Martina Bajčić, voditeljica projekta Hrvatske zaklade za znanost “Generativna umjetna inteligencija u pravnom prevođenju” i izv. prof. dr. sc. Adrijana Martinović, suradnica na projektu, obje s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

Tema je privukla velik interes jer se ne tiče samo prevoditelja i pravnika, nego i svih građana.

– Pravo ovisi o jeziku, a u višejezičnome europskom prostoru pravni prijevod presudan je za pravnu sigurnost, ujednačenu primjenu propisa i funkcioniranje jedinstvenoga tržišta.

U Europskoj uniji, koja djeluje na 24 službena jezika, pravni prijevod nije tehnički dodatak, nego jedan od temelja pravnog poretka.

Upravo zato umjetna inteligencija u ovom području otvara i velike mogućnosti i ozbiljna pitanja, rekla je Martina Bajčić.

– Jezične tehnologije mogu ubrzati rad i obraditi goleme količine teksta, ali pravo nije područje u kojem je dovoljna “dobra približnost”.

Jedan pogrešan ili nedosljedan termin može promijeniti značenje norme, otežati tumačenje propisa i proizvesti neželjene pravne posljedice, naglasila je Adrijana Martinović.

Na tribini je napomenuto da je posebno važno pitanje hrvatskoga pravnog jezika. Terminološka nedosljednost u propisima i prijevodima otežava i rad pravnicima i razvoj pouzdanih jezičnih alata.

Zato digitalna budućnost hrvatskoga pravnog jezika ne ovisi samo o novim tehnologijama, nego prije svega o kvaliteti pravnih i terminoloških podataka na kojima se ti sustavi temelje i koji će se upotrebljavati za podešavanje i optimizaciju sustava.

Jedna od ključnih poruka tribine bila je da pravnici u toj promjeni ne smiju ostati po strani. Umjetna inteligencija može biti koristan alat, ali ne može umanjiti odgovornost stručnjaka.

Štoviše, upravo zahtijeva osvještavanja uloge stručnjaka i njegovanje kulture odgovornosti. Zato je za budućnost pravnog jezika presudno ulagati u daljnju edukaciju, razvoj informacijske, terminološke i UI pismenosti te cjeloživotno učenje pravnika.

Upravo će sposobnost kritičke i odgovorne uporabe novih tehnologija biti jedno od ključnih znanja pravne, ali i drugih profesija u godinama koje dolaze.