Uz rusko-ukrajinski rat, sukob na Bliskom istoku unosi novi nespokoj za stanovnike diljem svijeta. Investicije usporavaju, a novo opravdanje za val poskupljenja je pred nama. Prognoze za globalno gospodarstvo već uvelike zabrinjavaju, donoseći kao posljedicu i pad životnog standarda, ističe to u svojoj analizi »Rat na Bliskom istoku: Strah od novog vala poskupljenja?« makroekonomist dr. sc. Goran Buturac s Ekonomskog instituta u Zagrebu. Navodi kako cijene energenata, nafte i plina kontinuirano rastu od početka rata, a to potiče nove strahove od inflacije.

– Promatrajući opskrbu hranom razlog za zabrinutost ne proizlazi iz izvoza prehrambenih proizvoda iz zemalja Bliskog istoka, već iz činjenice što rat uzrokuje poremećaje u lancima opskrbe gnojivima zbog blokade Hormuškog tjesnaca. To je problematično jer trećina globalne trgovine gnojivima prolazi tuda. Tankeri koji prevoze gnojiva za svjetsko tržište gomilaju se u toj regiji. Ukrcali su proizvode koje tvornice, trgovci i prije svega poljoprivrednici na terenu hitno trebaju i sa zebnjom iščekuju. Procjene govore da bi se cijene gnojiva na bazi dušika mogle i udvostručiti ako se rat nastavi, ističe Buturac.

Obilježje inflacije koja kuca na vrata jest da će zahvatiti cijeli svijet, navodi, dodajući da ukoliko se rat na Bliskom istoku nastavi, svijetu prijeti globalna recesija. Promatrajući Hrvatsku, rast cijena dovodi do pada realnih plaća i posljedično pada kupovne moći stanovništva. To se može odraziti na pad potražnje i shodno tome vrijednosti proizvodnje (realnog BDP-a). Zbog toga valja u granicama fiskalnog kapaciteta amortizirati rast cijena, posebno vodeći računa o socijalnoj dimenziji, ističe autor. Prema njegovim riječima, ukoliko nas zahvati novi val poskupljenja valjat će razmotriti mogućnosti povećanja nominalnih plaća.

No, taj rast mora biti praćen i povećanom produktivnosti ekonomije, inače se mogu pojačati inflatorni pritisci, upozorava. Antiinflacijske mjere bi trebale biti ciljane na smanjenje troškova. Uz administrativno ograničenje rasta cijena energenata, to se prije svega odnosi na smanjenje trošarina, PDV-a, i ostalih fiskalnih i parafiskalnih nameta gospodarstvu, zaključuje Buturac.