Istraživanje pokazuje da meso redovito konzumira gotovo cjelokupna populacija, pri čemu su piletina i svinjetina najčešći izbor građana
povezane vijesti
Meso je nezaobilazna namirnica u prehrani hrvatskih građana, a to je potvrdilo i ovogodišnje istraživanje u kojem se čak 99% ispitanika izjasnilo da konzumira meso.
Najviše njih, 68%, meso jede nekoliko puta tjedno, a da ovu namirnicu konzumira svaki dan kaže svaki peti ispitanik (ukupno 21%). Tek jedna desetina građana meso jede rjeđe, od toga 8% kao svoj odgovor navodi nekoliko puta mjesečno, a 2% da meso jedu rijetko. Na kraju, kako je i spomenuto, imamo samo 1% onih koji kažu da ne jedu meso.
Piletina je daleko najpopularnija vrsta mesa koju najčešće jede 64% konzumenata, dok je na drugom mjestu s 27% poklonika svinjetina. Dosta manje zastupljene su teletina ili govedina sa 7% te puretina s 2% glasova.
Ponešto su drugačiji rezultati kada smo postavili pitanje koju vrstu mesa konzumenti najviše vole. I tu je na vrhu piletina s 46% udjela, svinjetina je druga s 23%, teletina ili govedina imaju 15%, a janjetina 11% udjela. S manjim udjelima listu zaključuju puretina s 4% te divljač koju najviše voli 2% konzumenata mesa.
Istraživanje smo zaključili s dva pitanja o mesnim prerađevinama i suhomesnatim proizvodima. Na pitanje koju vrstu ovih proizvoda najčešće konzumiraju na vrhu je špek ili slanina s 31% poklonika, a potom dolaze šunka s 21%, kobasica s 15% te pršut s 12% udjela. Po 5% udjela imaju parizer i kulen, a vratina je na 2%.
Špek ili slanina je vodeća i kada je riječ o tome koju vrstu mesnih prerađevina i suhomesnatih proizvoda konzumenti najviše vole s ukupno 29% glasova, a tik iza s 28% je pršut. Slijede šunka s 15% te kulen s 12% i kobasica s 11%, a manje udjele zauzeli su vratina s 3% i parizer s 1%.
Istraživanje su proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom travnja 2026. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.
