Hrvatsko gospodarstvo u prvom je tromjesečju ove godine poraslo za 2,2 posto u odnosu na prvi lanjski kvartal, što je znatno sporiji rast BDP-a u odnosu na prethodno tromjesečje, kada je rast iznosio 3,9 posto, pokazuje prva procjena BDP-a koju je jučer objavio Državni zavod za statistiku. Hrvatski BDP je tako u prvom tromjesečju na godišnjoj razini nastavio rasti.

Pada izvoz

Gospodarstvo Europske unije u prvom je tromjesečju ostvarilo rast od jedan posto u odnosu na isti kvartal prošle godine te svega 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal.

Rast domaćeg gospodarstva na godišnjoj razini i dalje je znatno brži u odnosu na prosjek Europske unije i eurozone, ali je stopa rasta od 2,2 posto najsporija još od zadnjeg kvartala 2020. godine, kada je gospodarstvo očekivano ostvarilo pad zbog epidemije koronavirusa.

U prva tri mjeseca ove godine je potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, zadržala isti rast kao u posljednjem lanjskom kvartalu od 2,2 posto, dok je državna potrošnja znatno usporila na 0,7 posto, a nakon što je u prethodnom tromjesječju porasla za 2,8 posto.

Za razliku od osobne potrošnje koja stagnira i državne koja usporava, izvoz roba i usluga je u prvom ovogodišnjem kvartalu pao za 1,7 posto u odnosu na isti lanjski kvartal nakon što je u zadnja tri mjeseca prošle godine porastao za 1,5 posto. Pritom je izvoz roba pao za 2,3 posto, no izvoz usluga je porastao za 2,6 posto.

Pao je i uvoz za 0,3 posto, a u prethodnom mjesecu je ostvario rast od 0,3 posto.

Hrvatsko gospodarstvo tako nastavlja rasti, ali usporenijim stopama, što su u prognozama procjenjivali MMF, Europska središnja banka, HNB, rejting agencije, Europska komisija, ali i Vlada. Europska komisija, podsjetimo, u proljetnim prognozama predviđa nastavak rasta hrvatskog gospodarstva sporijim tempom, uz rast inflacije.

Hrvatska je prošle godine ostvarila rast od 3,4 posto, dok bi ove godine prema procjeni Komisije bruto domaći proizvod trebao porasti 2,7 posto, a iduće 2,5 posto, ali i dalje brže od europskog prosjeka.

Za ovu godinu Komisija, naime, predviđa da će veći rast od Hrvatske imati Malta (3,7 posto), Poljska (3,5 posto) i Litva (3 posto). Sljedeće godine veći rast od Hrvatske predviđa se za Maltu (3,6 posto), Irsku (3,4 posto) i Poljsku (2,8 posto).

Inflacija opterećuje

Glavni poticaj za rast hrvatskog gospodarstva i dalje su privatna potrošnja i investicije, a osobna potrošnja bi trebala ostati otporna zbog rasta plaća i broja zaposlenih, iako će inflacija opteretiti kupovnu moć građana, prognoziraju u Bruxellesu.

Europska komisija i vodeće svjetske financijske institucije su rast hrvatskog, kao i europskog gospodarstva, revidirale naniže jer je u jesenskim progonozama hrvatski BDP u ovoj godni trebao porasti za 2,9 posto.

Naime, prije izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana, krajem veljače ove godine, očekivao se nastavak umjerenog rasta gospodarstva u EU-u uz daljnji pad inflacije, ali izgledi su se znatno promijenili od izbijanja sukoba. Prošle je godine rast u EU-u dosegnuo 1,5 posto, dok bi ove godine trebao usporiti na 1,1 posto, a sljedeće ponovno ubrzati na 1,4 posto.