Ispod radara

Među govedima diljem svijeta širi se dosad nepoznati soj gripe. Jesu li ljudi sljedeći?

T.I.

iStock

iStock

Rana detekcija potencijalno opasnih virusa u životinjskim populacijama ključna je lekcija naučena nakon pandemije COVID-19



Znanstvenici posljednjih godina sve više proučavaju slabo poznati virus gripe koji pogađa goveda, ali je dugo bio zanemaren u odnosu na poznatije varijante koje napadaju ptice ili ljude. Prema istraživanjima objavljenima u časopisu Science, ovaj virus sada je otkriven u stadima u različitim dijelovima svijeta, što je potaknulo zabrinutost među epidemiolozima.


Iako virus najčešće uzrokuje tek respiratorne simptome kod goveda, poput kašlja, povišene temperature i smanjene proizvodnje mlijeka, istraživači upozoravaju da bi njegova sposobnost prilagodbe novim domaćinima mogla predstavljati potencijalni rizik za ljude.


Relativno blagi simptomi


Stručnjaci smatraju da se virus najčešće širi između životinja unutar farmi, ali i preko kontakta s drugim vrstama životinja ili kontaminirane opreme.




Veliki problem predstavlja činjenica da infekcija kod goveda često prolazi s relativno blagim simptomima, pa se virus može širiti prije nego što se otkrije. Upravo zbog toga mnogi znanstvenici smatraju da je ovaj patogen godinama bio nedovoljno prepoznat i slabo praćen.


Osim toga, moderna stočarska industrija – s velikim farmama i čestim transportom životinja – stvara idealne uvjete za brže širenje bolesti.


Može prijeći i na ljude


Jedno od ključnih pitanja koje znanstvenici pokušavaju odgovoriti jest može li virus prijeći na ljude. Dosadašnja istraživanja pokazuju da se antitijela protiv ovog virusa mogu pronaći kod ljudi koji rade s govedima, što sugerira da je barem povremeni prijenos moguć. Međutim, zasad nema dokaza da se virus može širiti s čovjeka na čovjeka.


Stručnjaci naglašavaju da mnoge pandemije počinju upravo prijenosom virusa sa životinja na ljude, tzv. zoonotskim prijenosom. Zbog toga je kontinuirani nadzor ključan, budući se virusi gripe vrlo brzo mijenjaju i mutiraju.


Kako naglašavaju stručnjaci, rana detekcija potencijalno opasnih virusa u životinjskim populacijama ključna je lekcija naučena nakon pandemije COVID-19.