Nove prognoze ukazuju da da bi razvoj El Niña u tropskom Tihom oceanu mogao biti jedan od najjačih ikad zabilježenih, uz upozorenja na rekordne globalne temperature i velike humanitarne posljedice. Dijelovi Pacifika brzo se zagrijavaju, a ovotjedni podaci pokazuju da su temperature površine mora za oko 0,5 °C iznad normale, što je jedan od pragova koji se uzima kao početak El Niña, prirodnog zagrijavanja Pacifika.

Očekuje se da će se fenomen pojačati tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, a vrhunac bi mogao biti vrlo snažan – takozvani super El Niño najesen, piše BBC.

Znanstvenici zabrinuti

Znanstvenici su zabrinuti zbog posljedica koje bi to moglo imati na globalne vremenske obrasce, uključujući vjerojatnost da će 2027. biti najtoplija godina u povijesti mjerenja.

U svojoj najnovijoj prognozi, Nacionalna uprava za oceanografiju i atmosferu (NOAA) sugerira da će El Niño početi već ovaj mjesec, s tim da bi do zime mogao postati vrlo snažan.

Meteorolog Nathanial Johnson sve opisuje kao “rijedak događaj” – od La Niñe ove zime do El Niña, unutar samo godine dana.

Major climate models are increasingly warning that a powerful El Niño could develop by late 2026, with some projections suggesting it may reach “Super El Niño” strength 🌊🌍

Super El Niño events occur when Pacific Ocean temperatures rise more than 2°C above normal, disrupting… pic.twitter.com/U8JQPMuHum

— CurioSphere (@CurioSphereX) May 14, 2026

Australski Zavod za meteorologiju (BoM) također predviđa El Niño koristeći nešto stroži kriterij gdje temperatura površine mora u tropskom Pacifiku mora biti veća od 0,8 °C iznad prosjeka. Također traže naznake da su se pasati u zapadnom Pacifiku preokrenuli, što signalizira da zagrijavanje oceana počinje utjecati na atmosferu.

Što je super El Niño?

Snažan ili ‘super El Niño’ je kada temperatura prijeđe 1,5°C. No Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) navodi da više od polovice njihovih prognostičkih modela sugerira porast temperature od preko 2,5 °C do jeseni. Neki podaci prognoze čak sugeriraju da bi porast temperature mogao premašiti 3°C, nadmašujući trenutno poznati vrhunac od 2,7°C zabilježen 1877. godine.

Taj El Niño trajao je oko 18 mjeseci, što je izazvalo katastrofalan globalni klimatski događaj, uzrokujući ekstremnu sušu i raširenu glad diljem Azije, Brazila i Afrike, koja je ubila milijune ljudi, a istovremeno je izazvala teške poplave u drugim regijama poput Perua.

Posljednji ‘vrlo jak’ El Niño dogodio se 2015.-2016. kada je prosječni tromjesečni porast temperature dosegao 2,4 °C.

Rekordne globalne temperature

Liz Stephens, profesorica klimatskih rizika i otpornosti na Sveučilištu u Readingu, izjavila je za BBC da ćemo “vjerojatno sljedeće godine doživjeti rekordne globalne temperature, posebno ako se radi o vrlo snažnom El Niñu”. Nakon El Niña 2023./24. svjedočili smo najtoplijoj godini u povijesti mjerenja.

Iako se izravniji utjecaji vremena mogu vidjeti oko Tihog oceana, svaki El Niño je jedinstven po svojoj snazi ​​i dalekosežnosti poremećaja u globalnim vremenskim obrascima. Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, ali potencijalno se javljaju i u istočnoj Africi, središnjoj Aziji i južnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Meteorolozi već predviđaju da će ovogodišnja atlantska sezona uragana biti tiša od prosjeka.

“Iako to zvuči kao dobra stvar, za Srednju Ameriku to znači puno manje oborina i potencijalne suše”, kaže profesorica Stephens.

Također postoji veća vjerojatnost suše i šumskih požara u dijelovima Australije, Indonezije i sjevera Južne Amerike, što će dovesti do smanjenja poljoprivrede i globalnih zaliha hrane. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca već remeti distribuciju gnojiva.

“Već imate više ljudi koji žive u siromaštvu, a ako dođe do smanjenja prinosa usjeva zbog suše ili poplava [zbog El Niña], to će dodatno povećati cijene. Mogli bismo vidjeti prilično velike humanitarne posljedice, posebno ako se kriza na Bliskom istoku nastavi“, dodala je Stephens.