Osamdeset i druga obljetnica tragičnog marša kada je u noći s 19. na 20 veljače davne 1944. godine u snijegu i iznimnoj hladnoći na Matić poljani, planinskoj visoravni iznad Mrkoplja, život izgubilo 26 boraca XIII. Primorsko-goranske udarne divizije, danas je u Mrkoplju obilježena nikad posjećenijom akademijom.

Dom kulture doslovce je bio premalen da primi više od tri stotine ljudi (tri autobusa iz Istre) koji su došli odati počast stradalima u tom čuvenom zimskom maršu dugom 52 kilometra.

Tolerancija i prihvaćanje

U ime domaćina, Općine Mrkopalj, nazočne je pozdravio načelnik Josip Brozović istaknuvši kako i već 64. Memorijal, kao i Škola mira koju je utemeljio čuveni goranski mirotvorac Franjo Starčević, na jedan način strše u ovim današnjim konfuznim i teškim vremenima kao svojevrsni svjetionik razuma koji poručuje da se mir i tolerancija mogu stvarati samo građenjem, a ne rušenjem mostova.

– Danas živimo u vremenima čudnih paradoksa kad, primjerice, naš riječki nadbiskup Mate Uzinić uporno traži i inzistira na toleranciji i prihvaćanju drugačijeg tvrdeći kako klečanje na trgovima nije kršćanstvo.

S druge strane imamo ogromne količine lažnog rodoljublja pa sve to stvara velike podjele. Pravo domoljublje nije buka i galama ljudi ogrnutih u hrvatske zastave.

Pravo domoljublje je tišina i žrtva Matić poljane i prihvaćanje činjenice da je svaka žrtva teška. Snijeg koji je 1944. godine zasuo Matić poljanu i u kojem je zauvijek ostalo 26 ljudi, isti je snijeg koji je od ’91. do ’95. padao u Lici, Vukovaru, Škabrnji, na Velebitu…

Svi su se ti ljudi borili za slobodu i ta sjećanja moramo čuvati te se pri tome boriti protiv idiotizma koji je sve uočljiviji.

Davno je o nužnosti te borbe protiv zatupljujuće gluposti govorio i Miroslav Krleža rekavši “Ne možemo na svaku ljudsku glupost odgovoriti gospodskom tišinom”.

Zato dragi prijatelji, prestanite šutjeti, rekao je načelnik Josip Brozović i zaradio veliki pljesak, a isto se ponovilo i s narednim govornicima.

Tako je Kristijan Čarapić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije istaknuo kako se se iz prošlosti mora učiti baš zato da se ne ostane u prošlosti i kako bi nastavili borbu za temelje Ustava koji su postavljeni baš u doba te antifašističke borbe.

Samo je jedna istina

Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, bio je najžešći i najkonkretniji ustvrdivši kako se istine o NOB-u moraju ponavljati ne samo stoga da se taj doprinos borbi za slobodu Hrvatske ne zaboravi, već i zbog očitih pokušaja revizionizma.

– Danas se te vrijednosti, koje cijeni cijeli demokratski svijet, u Hrvatskoj dovode u pitanje. Koncert na hipodromu bio je ne glazbeni, već jeftini politički, vjerski i kvazi domoljubni patetični spektakl.

Baš zbog takvih pojava moramo biti još glasniji i još se žešće boriti protiv fašizma te izjednačavanja fašizma s antifašizmom. Na razne se načine i kroz razne publikacije sve više nastoji izjednačiti zločine ustaša i partizana.

Štoviše, tvrdi se da su partizanski zločini bili gori. Protiv toga se moramo boriti, moramo tražiti školski sustav u kojem će se govoriti istina, a ne relativizirati fašizam.

Hrvatski sabor sve češće postaje pozornica s koje se čuju ustaški pozdravi, a to za Hrvatsku nikako nije dobro, rekao je Habulin zaključivši kako ne postoje dvije, već samo jedna istina i za nju se, očigledno, treba iz dana u dan boriti.

Borba za slobodu

Dožupan Toni Štimac osvrnuo se najprije na snijeg koji je baš danas zasuo Gorski kotar te rekao kako njega snijeg uvijek podsjeća na dvije stvari – Memorijal 26. smrznutih partizana i ličku bojišnicu devedesetih godina prošlog stoljeća.

– Ljudi koji su se u razmaku od pedeset godina našli na spomenutim lokacijama borili su se za istu stvar – za slobodu, a protiv fašizma. Zato antifašizam nije politika, već napredni ljudski stav i želja da svakom čovjeku bude dobro, rekao je Štimac.

Pozdrave nazočnima u ime predsjednika RH Zorana Milanovića prenijela je njegova izaslanica Melita Bolić istaknuvši kako joj je drago da se na ovaj način tako dugo čuva antifašistička tradicija pri čemu su, i po njezinom mišljenju, dio te antifašističke tradicije i oni koji su se u Domovinskom ratu borili za slobodu i samostalnost Hrvatske.

Prigodan program

Prepun mrkopaljski Dom kulture uz prilično strasne političke govore i jasne poruke bio je i mjesto pažnje vrijednih nastupa učenika Osnovne škole Mrkopalj.

Lijepa i emocija puna scenska igra “Kutija”, recitacije o svom malom velikom Mrkoplju, brojalice i sjajna izvedba pjesme o prvoj ljubavi zbog koje on ili ona zabrave koliko je dva plus dva, zaslužile su velike aplauze, kao i isto tako izvrsni Sungerski tamburaši koji su se pod vodstvom maestra Marina Tadejevića predstavili i radom male tamburaške škole i malog orkestra, ali i velikog orkestra.

Kroz sve to punu dvoranu gledatelja uspješno je vodila Slavica Kljaić.