Istraživači s Harvarda, Sveučilišta Michigan i Sveučilišta Duke zaključili su da su mnogi ultra-prerađeni proizvodi – poput gaziranih bezalkoholnih pića, čipsa, keksa i slatkiša – industrijski osmišljeni tako da potiču kompulzivno konzumiranje, piše Deutsche Welle.

Prema navodima iz studije, objavljene u časopisu Milbank Quarterly, ovi proizvodi su „visoko inženjerski oblikovani i hedonistički optimizirani”, po načelima koji su desetljećima razvijani u duhanskoj industriji. Autori tvrde da je prehrambena industrija preuzela ključne tehnike duhanske industrije: precizno doziranje šećera, masti i soli, kombinirano s teksturom i aromama koje maksimalno stimuliraju centre zadovoljstva u mozgu. Cilj nije sitost, već ponovna i prekomjerna potrošnja.

Zbog toga znanstvenici preporučuju sličan regulatorni pristup kakav se danas primjenjuje na duhan – uključujući jasnije označavanje proizvoda, veće poreze, ograničenja dostupnosti u školama i zdravstvenim ustanovama, kao i stroga ograničenja marketinga, posebno onog usmjerenog na djecu.

Za razliku od duhana, hrana je neophodna za život – što, prema autorima regulaciju zakonom čini hitnijom.

„U suvremenom sustavu opskrbe hranom gotovo je nemoguće potpuno izbjeći ultra-prerađenu hranu”, navodi se u studiji.

Iako ne postoji jedinstvena globalna definicija, ultra-prerađenom hranom se uglavnom smatraju proizvodi koji prolaze kroz više faza industrijske obrade i sadrže brojne dodatke – od emulgatora i konzervansa do umjetnih aroma i boja. U tu kategoriju spadaju gazirana pića, slatkiši, grickalice, gotova jela, mesne prerađevine, namazi, ali i pojedine zamjene za meso i industrijski müsli.

Takva ishrana je obično bogata kalorijama, šećerom, solju i zasićenim mastima, a siromašna vlaknima, proteinima, vitaminima i mineralima.

Studije pokazuju da ultra-prerađena hrana sve više zamjenjuje prirodnu hranu i svježe pripremljene obroke: u razvijenim zemljama čini čak oko polovine svih unesenih kalorija, ali sve više je to tako i u manje razvijenim dijelovima svijeta, piše DW.