Petra Mlacović, Goran Krajačić i Toni Kraljić / Foto Relja PAŠKVAN
Otok Krk ima od svih otoka u Sredozemlju najveći broj vrsta gmazova i vodozemaca. Isti slučaj je i sa gljivama. Dakle, više od, primjerice, Korzike ili Sicilije koje su površinom znatno veće. Upravo ovakvim akcijama mi revitaliziramo staništa da ona i dalje mogu biti dom raznim vrstama - naglasio je Toni Kraljić, direktor Dubašnice
povezane vijesti
MALINSKA – Zajedničkim snagama Lovačkog društava Zec iz Malinske i Komunalnog društva Dubašnica revitalizirana su biološka staništa na Donjem drmunu. Čišćenja terena te njegovog pretvaranja u travnjak sječom, čupanjem i paljenjem ulovilo se dvadesetak ljudi, a ruku pomoći pri radu dao je i Novi list. Ova akcija provedena je ove subote u sklopu pilot projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području (Interreg Slovenija-Hrvatska), na kojem je KD Dubašnica jedan od partnera. Cilj projekta je očuvanje prirodnih staništa, njihove bioraznolikosti te tradicijskih održivih praksi koje su stoljećima oblikovale krajolik i kulturu sjeverozapadnog dijela otoka Krka, slovenskog Krasa i šuma maruna na području Dobreća.
Počišćena organska tvar je spaljena / Foto Relja PAŠKVAN
Saniranje travnjaka
– Ugrožena staništa na otoku Krku su krški pašnjaci, hrastove šume i krške lokve. Ovom akcijom smo sanirali travnjake da ne postanu neprolazna zarasla šuma. Prije su se ovakva staništa stoljećima održavala stokom, odnosno ispašom, koje danas ima jako malo. Prestankom održivog stočarenja i održive poljoprivrede sve se počelo mijenjati i počela je nestajati bioraznolikost, sve se pretvara u drače i šume, šire se invazivne vrste. Lokve nestaju jer ih zaguše i isuše biljke koje im se prirodno približavaju. Na primjer, otok Krk ima od svih otoka u Sredozemlju najveći broj vrsta gmazova i vodozemaca. Isti slučaj je i s gljivama. Dakle, više od, primjerice, Korzike ili Sicilije koje su površinom znatno veće. Upravo ovakvim akcijama mi revitaliziramo staništa da ona i dalje mogu biti dom raznim vrstama. Sveukupno postavljamo temelje za održivo stočarstvo i poljoprivredu, jačanje otpornosti prirodnih staništa te prijenos vrijednih tradicijskih znanja i običaja na buduće generacije – rekao je Toni Kraljić, direktor Dubašnice.
Akcija je odrađena s veseljem / Foto Relja PAŠKVAN
Ulazak u završnu fazu
Projekt FoRESisT pokrenut je 2024. godine te postupno ulazi u svoju završnu fazu. Tijekom 2025. godine provedena su opsežna istraživanja travnjaka, lokvi i šuma, koja su omogućila detaljan uvid u stanje očuvanosti staništa, razinu bioraznolikosti, ključne prijetnje njihovu opstanku te moguće modele zaštite. Na temelju dobivenih rezultata sada se razvijaju i provode konkretne mjere usmjerene na očuvanje prostora i edukaciju različitih interesnih skupina. U istraživačkim aktivnostima sudjelovali su brojni stručnjaci i znanstvenici. Uz biološka istraživanja, projekt je obuhvatio i etnografsko dokumentiranje znanja te tradicijskih praksi održivog upravljanja krajobrazom, s posebnim naglaskom na drmun – šumski pašnjak karakterističan za ovo područje. Rezultati istraživanja potvrđuju da je stoljetno, pažljivo korištenje prirodnih resursa, koje je snažno utjecalo na svakodnevni život i kulturu lokalnog stanovništva, imalo ključnu ulogu u razvoju iznimno bogate bioraznolikosti po kojoj su Dubašnica i otok Krk prepoznatljivi u širem sredozemnom kontekstu. Na temelju provedenih analiza osmišljene su i mjere očuvanja koje se već provode na terenu. One uključuju sanaciju i čišćenje lokvi, pokaznu obnovu stabala hrasta medunca tradicijskom tehnikom trinkanja te obnovu travnjaka uklanjanjem sukcesijske vegetacije i primjenom kontroliranog paljenja. |
Kada prirodu treba uređivati i čuvati, doprinos uvijek daju lovci koji su opet obavili najveći operativni dio posla. Popiljena su stabla i grmovi, počišćena organska tvar se spalila, a drva koja su ostala biti će podijeljena potrebitima za ogrjev, čime akcija ima i hvalevrijedan humanitarni karakter.
– Kad se lovce pozove na ovakve akcije, mi se odazovemo. Nama je u interesu da se priroda uredi jer mi smo svakodnevno u istoj i želim oživjeti u skladu s njom. Ovakve akcije bitne su za cijelu zajednicu kojoj mi želimo pridonositi te stoga rado sudjelujemo. Nažalost, nas lovce se nerijetko gleda samo kao ubojice, a sam lov je nekih 10 posto naših aktivnosti, a sve ostalo je briga o staništima i divljači – naglasio je Goran Krajačić, predsjednik Lovačkog društva Zec.
Podršku su dali i oni koji još ni prohodali nisu / Foto Relja PAŠKVAN
Gašenje požara
Dosad je u sklopu projekta FoRESisT na otoku Krku očišćeno sedam lokvi i sanirano šest travnatih površina. Održana je i radionica »Zeleni krijesovi«, na kojoj su sudionici, većinom lokalni lovci i poljoprivrednici, stekli znanja o sigurnoj provedbi kontroliranog paljenja travnjaka u svrhu njihove obnove te o važnosti očuvanja tih vrijednih staništa. Radionica je održana u suradnji s DVD-om Malinska-Dubašnica i civilnom zaštitom, koji su tom prilikom proveli i vježbu gašenja požara na otvorenom prostoru.
S ciljem daljnje edukacije i aktivnog uključivanja šire javnosti, do kraja veljače planirano je održavanje tematskih radionica za djecu, lokalno stanovništvo i predstavnike lokalne samouprave. Program će obuhvatiti interpretacijske šetnje drmunom, pokazno trinkanje hrasta te dodatne aktivnosti sanacije lokvi, s ciljem podizanja svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti Dubašnice i tradicijskih praksi koje su joj pridonijele.
