Dvadeset i jednu godinu za redom, točnije od 2005., Europa tradicionalno obilježava 27. siječnja kao Dan sjećanja na žrtve holokausta.

Naime, Ujedinjeni narodi su, donošenjem Rezolucije o danu sjećanja na holokaust, 2005. godine taj datum proglasili Međunarodnim danom sjećanja na žrtve holokausta. 27. siječnja je dan kada je Crvena armija 1945. godine oslobodila najveći nacistički koncentracijski logor Auschwitz u Poljskoj.

Uspomene na tragične posljedice ratnog progona židovskog naroda i drugih žrtava u Rijeci su obnovljena uz nekoliko simbola prisjećanja na stradanja tijekom Drugog svjetskog rata, a, kao i prethodnih godina, Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke na više je lokacija u Rijeci obilježila Dan sjećanja na žrtve holokausta, na kojima je još jednom istaknuta važnost trajnog sjećanja, edukacije mladih te jasnog i odlučnog suprotstavljanja svim oblicima mržnje i netolerancije.

Komemoracija na Židovskom groblju

Već tradicionalno, u organizaciji UABA-a Rijeka i Židovske općine Rijeka, održana je komemoracija za žrtve holokausta na Židovskom groblju, gdje je polaganjem kamenčića sjećanja na spomen-obilježje odana počast svim žrtvama holokausta, uz podsjećanje na stradanja milijuna ljudi diljem Europe.

Tom prigodom, predsjednik Židovske općine Rijeka Ranko Špigl podsjetio je kako je holokaust provodio njemački nacistički režim nad šest milijuna Židova, Roma, Slavena, homoseksualaca, osoba s invaliditetom, političkim oponentima nacizma i ratnim zarobljenicima.

Prema podacima Yad Vashema, najveći intenzitet sustavnog i masovnog uništenja izvršen je 1942. godine, kada je u koncentracijskim logorima ubijeno dva i pol milijuna Židova, a među žrtvama holokausta bilo je i 1,5 milijuna djece.

– Mi, članovi Židovske zajednice, posebno smo svjesni razmjera tih strahota koje su se dogodile prije više od osamdeset godina. Mislim da nema među nama nikoga čiji neki predak nije završio u nekom od logora.

Na današnji dan prije 81 godinu oslobođen je Auschwitz, najgore stratište u Drugom svjetskom ratu, gdje je nastradalo oko 1,1 milijuna ljudi, od kojih je njih 90 posto, dakle milijun ljudi su bili Židovi.

Nažalost, stvarni broj stradalih još je veći, jer su starci, bolesni i mala djeca često bez ikakvih popisa odvođeni u plinske komore.

Danas obilježavamo i 45 godina od postavljanja ovog spomenika, autora arhitekta Zdenka Sile, obeliska s imenima sugrađana stradalih od fašizma tijekom Drugog svjetskog rata, rekao je Špigl, dodajući kako se, nažalost, posljednjih godina čini da je svijet “poludio”, pa se opet javljaju antisemitski događaji.

Kod nas u Rijeci, srećom, još uvijek u nešto manjem obimu, ali stanje je ipak nešto lošije nego prije pet do šest godina, dodao je Špigl.

Stradali zbog rasističke ideologije

Predsjednik UABA-e Rijeka Vojko Obersnel naglasio je kako je ovo prilika da se prisjetimo i odamo počast svim žrtvama holokausta, koji su stradali zbog rasističke ideologije.

“Prisjećamo se onih koji su stradali samo zato što su pripadali “krivoj” vjeri, narodu ili političkom uvjerenju te šaljemo jasnu poruku da se takve strahote nikada ne smiju ponoviti.

Iako povijest uči, često iz nje ne učimo dovoljno i ciklički ponavljamo iste pogreške, primjerice kroz progon migranata i drugih “drugačijih” skupina.

Zato je važno ne samo obilježavati ovaj dan, nego svakodnevno djelovati na sprječavanju nasilja, netrpeljivosti i mržnje, osobito među mladima”, poručio je Obersnel.

“Sjeti se i ne zaboravi”

Komemoraciji na Židovskom groblju nazočili su i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Kristian Čarapić, kao i gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić, koja je istaknula kako je važno učiti iz povijesti i postavljati nove standarde u demokraciji, vladavini prava i smanjenju govora mržnje.

– Kada govorimo o žrtvama holokausta, vrlo često se radi o osobama koje ne poznajemo osobno, o “bezimenim” žrtvama.

No, danas svjedočimo i sudbinama naših sugrađana, stanovnika našega grada, čime osjećamo dodatnu odgovornost i obvezu širiti poruku odgovornosti, uklanjanja mržnje i sprječavanja ponavljanja strahota koje su se dogodile tijekom Drugog svjetskog rata.

Želimo upozoriti da je možda danas, više nego ikada, vrijeme da se osvrnemo na rastući govor mržnje u javnom prostoru.

Slobodu i standarde u kojima danas živimo, u smislu demokracije i ljudskih prava, ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, već svakodnevno, vlastitim primjerom i kroz javne politike, moramo ukazivati na važnost prepoznavanja i jasne osude svakog oblika mržnje, poručila je gradonačelnica Rinčić, dodajući kako vjeruje da će Rijeka i dalje njegovati tradiciju obilježavanja holokausta i odgovorno prenositi pouke prošlosti.

Predstavnica Židovske općine Rijeka Vivian Špacapan podijelila je svoja osjećanja na današnji dan, posebno u vezi činjenice kako je u ratu i njezina obitelj ostala bez dijela svojih članova.

“U židovstvu se uvijek prati slogan ‘Sjeti se i ne zaboravi’. Ovakve godišnjice obilježavamo s tugom u srcu, jer je svaki život važan, a posebno kada je dotaknuta tvoja obitelj. Neki nemaju obitelj baš zbog toga što se ovako nešto strašno dogodilo.

Moja djeca nisu imala ni baku ni djeda, ali, svaka nevolja je poticaj da iz onog najgoreg izvučeš snagu i ponovo započneš svojim životom u zajednici”, rekla je Špacapan.

Kameni spoticanja u Starčevićevoj ulici

Na komemoraciji u Starčevićevoj ulici kod kućnog broja 5, na mjestu gdje su postavljeni prvi kameni spoticanja u Rijeci i to u organizaciji UABA-e, predsjednik Udruge Vojko Obersnel podsjetio je kako su 2013. godine, po prvi puta u Hrvatskoj, u Ulici Ante Starčevića u Rijeci, pred kućom u kojoj su živjeli do 1944. godine, postavljena su dva kamena spoticanja u spomen na Eugenia Lipschitza i Gianettu Lipschitz, rođ. Zipszer.

– Godine 2019. u Rijeci je postavljeno deset kamena spoticanja – u Ulici Moše Albaharija kod kućnog broja 17 u spomen na Rosu Farberow, Soniu Perlow, Jossi Perlow, Maria Perlowa, Paolu Perlow, Sergia De Simonea, zatim, u Ulici Slaviše Vajnera Čiče kod kućnog broja 7 u spomen na Roberta Brauna te u Ulici Blaža Polića gdje su postavljena tri kamena spoticanja koji nose uspomenu na članove obitelji sestara Bucci koji su stradali u holokaustu: Silvio Perlow, Aaron Perlow i Carola Braun Perlow.

Također, godine 2022. postavljena su tri kamena spoticanja u Zagrebačkoj ulici kod kućnog broja 19, u spomen na Guglielma i Eugenia Werndorfera te Elenu Schwarzenberg, rekao je Obersnel dodajući kako je u Rijeci do sada postavljeno ukupno petnaest kamena spoticanja, u spomen na Riječane stradale u holokaustu.

Film o riječkim sestrama Bucci

U suradnji riječke Udruge antifašističkih boraca i antifašista i Art kina, za djecu osnovnih škola u Art kinu je održana projekcija animiranog filma “Andrina i Tatina zvijezda” (“La stella di Andra e Tati”), nastalog prema istinitoj priči o dvije Riječanke, Alessandri i Tatiani Bucci, koje su u dobi od 4 i 6 godina, u ožujku 1944. godine, odvedene zajedno s majkom, bakom, tetom i bratićem iz njihovog doma u Rijeci u koncentracijski logor Auschwitz – Birkenau.

Film je to koji govori o sudbini riječkih sestara Bucci, djevojčica koje su nakon deportacije preživjele strahote Auschwitza. O važnosti ovakvih obilježavanja govorili su predsjednik riječke UABA-e Vojko Obersnel i profesorica povijesti Jenny Chinchella.

Obersnel je istaknuo kako je sjećanje na holokaust prilika da se prisjetimo svih nevinih žrtava nacističke ideologije, ali i da prepoznamo obrasce koji se, nažalost, ponavljaju i danas.

“Unatoč stalnim upozorenjima da se takve strahote više nikada ne smiju dogoditi, i dalje svjedočimo pokušajima pronalaska “krivaca” za društvene probleme. Danas su to najčešće migranti i pripadnici manjinskih zajednica”, upozorio je Obersnel.

Profesorica Chinchella naglasila je kako se kroz školske programe svake godine nastoje osmisliti projekti koji kod djece razvijaju svijest o holokaustu i njegovim posljedicama.

Takvi sadržaji, rekla je, na učenike djeluju iznimno snažno, osobito na osmaše, koji se često prvi put suočavaju s razmjerima tih zločina.