Budućnost hrvatskog primaljstva je u razvoju integriranog modela skrbi u kojem primalje samostalno i odgovorno vode fiziološku trudnoću, porod i babinje, uz jasno definiranu, partnersku i pravodobnu suradnju s ginekolozima u slučaju komplikacija.

Takav model, potvrđen međunarodnim iskustvima i znanstvenim dokazima, donosi veću sigurnost, bolje ishode, veće zadovoljstvo žena te racionalnije korištenje znanstvenih resursa – zaključak je to znanstvene tribine “Strategija razvoja primaljstva u Republici Hrvatskoj” koju je organizirao Fakultet zdravstvenih studija, a koja je okupila istaknute stručnjake iz područja primaljstva, ginekologije, zdravstvene skrbi, obrazovanja i strukovnih organizacija.

Deficitaran kadar

Prema mišljenju struke, hrvatsko primaljstvo raspolaže znanjem, obrazovnim temeljima i profesionalnim kapacitetom usporedivim s europskim standardima, ali taj potencijal u praksi još uvijek nije u potpunosti prepoznat i iskorišten.

Kao sustavni problemi detektirani su: ograničenje autonomije u kliničkom okruženju, nedostatak kadra, nesklad između obrazovanja i prakse, ali i nedovoljno jasni regulatorni i organizacijski okviri.

Istaknuta je potreba za jačanjem i razvojem malih rodilišta, jačanjem kontinuiteta primaljske skrbi, unapređenjem kliničkog mentorstva, usklađivanjem zakonodavstva s europskim direktivama te snažnija uloga Hrvatske komore primalja u provedbi strukovnih standarda.

Ujedno je naglašeno i da je važno osigurati uvjete u kojima će mlade primalje ostajati u sustavu.

Navodeći da je upravo Rijeka prva u Hrvatskoj otvorila primaljski studij, prof. dr. Herman Haller istaknuo je da je potrebno poduzeti daljnje korake da se primaljstvo djelomično osamostali što bi omogućilo kvalitetniju skrb za uredne trudnoće i porode.

– Pri tome sustav štedi i racionalniji je. Napori svih fakulteta usmjereni su prema tome da bi primalje dobile kvalitetnu edukaciju i preuzele svoju funkciju.

Cilj je da primalje usvoje vještine za samostalni rad te vode uredne porode. U svijetu je to već odavno riješeno i pokazalo se učinkovito. Imamo problem s kadrovima, nedostaje liječnika, a na taj bi se način djelomično rasteretio zdravstveni sustav, istaknuo je prof. dr. Haller.

Jačanje upisnih kvota

Ujedno je dodao da su primalje deficitaran kadar, dok je pročelnica Katedre za primaljstvo Fakulteta zdravstvenih studija, doc. dr. Deana Švagulj, napomenula da je primaljstvo regulirana profesija koja propisuje obvezno obrazovanje primalja te njihovih kompetencija.

– Od osnivanja Komore i ulaska Hrvatske u EU-u nisu se dogodile značajne promjene te nas najveći dio aktivnosti tek očekuje kako bismo uspostavili autonomiju primalja.

Do sada je po tom pitanju napravljeno jako malo. Uglavnom se sve svodi na donošenje zakona, a da bi to zaživjelo u praksi potrebni su nam i provedbeni propisi koji će definirati djelokrug rada i kompetencije primalja u praksi, koje bi trebale biti daleko veće.

U Hrvatskoj primalje rade uz nazočnost liječnika, a svugdje u Europi primaljstvo je autonomna profesija što podrazumijeva da primalja samostalno provodi primaljsku njegu dok je novorođenče u fiziološkim okvirima.

U onom trenutku kada otkrije nepravilnost dužna je prepustiti skrb na višu razinu, odnosno liječniku, pojasnila je doc. dr. Švaljug.

Upravo je doc. dr. Švaljug, dodala je dekanica Fakulteta zdravstvenih studija prof. dr. Daniela Malnar, prva hrvatska doktorantica iz područja primaljstva koja je doktorirala na toj visokoškolskoj ustanovi.

Dodajući da je u Rijeci pokrenut i prvi studij primaljstva, napomenula je da je na Fakultetu zdravstvenih studija pokrenut i prvi studij diplomske razine u Hrvatskoj te je podsjetila da je primaljstvo jedno od najstarijih zanimanja u medicini, a prve primaljske škole otvorene su u Rijeci i Varaždinu.

– Najnovije smjernice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i ove godine ističu potrebu povećanja upisnih kvota i za primaljstvo i za sestrinstvo jer u Hrvatskoj nedostaje visokoobrazovnih sestara i primalja, upozorila je dekanica.

U okviru današnje tribine predstavljena je i knjiga prof. dr. Aleksandre Frković “Domicilno primaljstvo i porodništvo na Sušaku”.

Veliko zanimanje za primaljski studij

Prema riječima doc. dr. Švaljug, zanimanje za primaljski studij izrazito je veliko jer svake godine se upisuje 15 do 20 studenata, a prema potrebi svake druge ili treće godine upisuju se i izvanredni studenti.

Svoja studijska iskustva iznijele su studentice Tonka Tolp i Rebeka Ana Krabica koja je istaknula da je upisala studij jer osjeća potrebu pomoći ženama pri porodu te u trudnoći.

– Iz Požege sam i nakon studija ću se vratiti kući. Tamo je mala bolnica i posao me već čeka jer znam da dio primalja odlazi u mirovinu te im primalja nedostaje, kazala je Rebeka.

Tonka je pak na studij u Rijeku došla iz Zagreba.

– Jako sam zadovoljna studijem, iznad očekivanja je. Praksu smo mogle odraditi u gradu gdje smo željele. Ja sam izabrala Zagreb i bila sam zadovoljna s kolektivom i načinom rada. Nadam se da će tamo biti moja budućnost, istaknula je Tonka.