Prema anketama desne stranke trenutačno ne uživaju naročitu podršku, ali posljednji parlamentarni izbori potvrdili su da itekako postoje birači spremni svoj glas dati nekoj od opcija iz tog dijela političkog spektra.

Zajedno su 2024. izborne liste Domovinskog pokreta i Mosta s Hrvatskim suverenistima dobile 18 posto glasova i na osnovu njih osvojile ozbiljnih 25 mandata u Hrvatskom saboru.

Logično je procijeniti da je sve što prati koncerte reaktiviranog Marka Perkovića Thompsona još povećalo bazen birača kojima se obraća desnica.

No, glavne stranke koje su je uspješno predstavljale na izborima prije godinu i devet mjeseci od tada su doživjele značajne promjene. I Domovinski pokret i Most ostali su bez nekih važnih ljudi.

Strane agenture

K tome je Most napustio partner Hrvatski suverenisti, koji su formirali predizbornu koaliciju sa strankom DOMiNO, nastalom nakon raskola unutar DP-a, dodatno pogođenog i gubitkom vlasti u Vukovaru.

Što se tiče Domovinskog pokreta, još nema naznaka njegove strategije političke revitalizacije, koja će mu biti nužna jer malo je vjerojatno da će ga HDZ htjeti uzeti na svoju listu za iduće parlamentarne izbore.

Most, pak, s novim predsjednikom Nikolom Grmojom kao da se želi profilirati u najdesniju od svih stranaka i tako se nametnuti biračima.

Ranije je Most bio poznat po zahtjevima za oštrim mjerama protiv ilegalnih migranata, a fokus mu se sada prebacuje na unutarnjeg neprijatelja i traži zabranu pojedinih organizacija koje smatra realnom prijetnjom temeljima hrvatske države.

U tome je Most debelo nadmašio Domovinski pokret, čiji dužnosnici imaju izrazito negativan stav prema određenim udrugama, posebno sa srpskim predznakom, ali dosad nisu pozivali na njihovu zabranu.

Učinio je to prošli tjedan, u sklopu saborskog prijepodneva, na način koji ne ostavlja dvojbu zastupnik Mosta Zvonimir Troskot.

Pitanja koje zastupnici postavljaju članovima Vlade dogovorena su prethodno na razini stranke, pa praktično ne postoji mogućnost da je Troskot isključivo u svoje ime inzistirao da mu premijer Andrej Plenković otkrije kada će »predložiti Hrvatskom saboru da se unutarnjim odnosno domaćim terorističkim organizacijama« proglase Documenta, Rekom i Srpsko narodno vijeće, koji »direktno udaraju na ustavnopravni poredak«.

Inspiraciju je Troskot pronašao u potezu američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je zabranio Antifu, vrlo decentralizirani ljevičarski pokret.

Razlika je ta što je Trump to napravio zato što se neke grupe koje pripadaju Antifi služe i nasilnim metodama političke borbe dok bi Troskot izvan zakona stavio udruge s čijim se stajalištima ne slaže, neovisno o tome što one ne čine nikakva teroristička djela.

Budući da mu je predsjednik Vlade rekao da je a priori protiv zabrana jer »ljudi imaju pravo reći što misle«, Troskot je konstatirao »da je netko devedesetih godina bio tako uključiv, mi nikad ne bismo imali državu«.

Usput je zastupnik Mosta ustvrdio da su pojedine njegove kolege u Saboru »eksponenti stranih obavještajnih službi«.

Razložno je pretpostaviti da nije aludirao na američku CIA-u nego srpsku BIA-u.

Trn u oku

Uglavnom, Troskot je bio više nego jasan, a nezadovoljan Plenkovićevim odgovorom zatražio je i pisano očitovanje Vlade jer premijer ne uviđa opasnost od unutarnje agresije na Hrvatsku, po uzoru na devedesete.

Ipak, predsjednik Mosta u potpunosti relativizira inicijativu svog zastupnika.

– Ne postoji zahtjev Mosta za zabranom bilo koje organizacije.

Istup našeg zastupnika išao je u smjeru prokazivanja licemjerja Andreja Plenkovića, koji se poziva na moderni suverenizam i predstavlja se kao zaštitnik tradicionalnih vrijednosti i Domovinskog rata dok istovremeno putem svoje Vlade ili Ministarstva kulture financira organizacije, medije i festivale koji, u najmanju ruku, negativno tretiraju sve one koji zastupaju tradicionalne vrijednosti kao i sam Domovinski rat.

Sjetimo se Plenkovićeva poziva da se ignoriraju festivali poput onog u Benkovcu ili Fališa u Šibeniku dok ih istodobno njegova Vlada, u slučaju Fališa čak lokalne strukture iako je tamo na vlasti HDZ, financiraju.

Troskot je želio pokazati koliko je odnos američke administracije prema ljevičarskim organizacijama različit od Plenkovićevog.

Niti ja kao predsjednik, a niti Most kao stranka ne smatra da treba zabranjivati organizacije ili medije jer vidimo na ponašanju ljevice koja zabranjuje koncerte zbog pjesama o Domovinskom ratu kako zabrane dovode do dodatnih tenzija i podjela u društvu, kazao nam je Grmoja.

Službeni je stav Mosta, naglašava, da samo treba ispitati državno financiranje organizacija i medija, »koji udaraju na same temelje hrvatske države, primjerice Novosti koje iz tjedan u tjedan ismijavaju ono što je većini hrvatskih građana sveto«.

Strateški cilj i dalje je HDZ

Nikola Grmoja negira da je cilj Mosta transformacija u najdesniju stranku, kako bi time pobijedio konkurenciju.

– Most dominira na suverenističkom spektru i istupi poput Troskotovog nam ne trebaju da bismo potisnuli manje stranke, Domovinski pokret, DOMiNO i Hrvatske suvereniste.

Mi želimo potisnuti HDZ, koji se lažno predstavlja i postati prva politička snaga, zaključuje predsjednik Mosta.