Iza novog župana Primorsko-goranske županije Ivice Lukanovića pola je godine mandata. Većim dijelom proveo ga je na terenu kako bi snimio stanje, vidio kakva je situacija sa zdravstvenim, socijalnim i školskim ustanovama, kao i lučkim upravama. Obilazak terena pružio mu je cjelovitiju sliku stanja sustava u raznim dijelovima Primorsko-goranske županije – od Gorskog kotara, preko otoka, do Vinodola i Liburnije, ali i cijelog riječkog prstena. Pomoglo mu je to da donese određene zaključke te sa suradnicima i stručnim službama isplanira kako riješiti probleme u područjima gdje je na njih naišao, kako intervenirati tamo gdje, iako je situacija dobra, ima prostora za pomak i napredak te kako unaprijediti sustav za bolju kvalitetu života građana.

OBILAZAK TERENA

Iza vas je više od šest mjeseci rada koji ste većim dijelom proveli na terenu obilazeći područje cijele Primorsko-goranske županije, posebnice Gorskog kotara i otoka. Na koje ste probleme naišli na terenu, odnosno, s kakvim se problemima nose stanovnici područja koja ste obišli? Jeste li već napravili plan i program kojima bi zatečene probleme mogli riješiti i u koje vrijeme?

– U ovih više od šest mjeseci svjesno sam veliki dio radnog vremena proveo u obilasku terena. Obilazio sam općine i gradove diljem županije i ulazio u škole, domove zdravlja, socijalne ustanove, lučke uprave i ispostave sa namjerom da iz prve ruke vidim kako sustav funkcionira. Početak mandata sam ciljano posvetio detaljnom upoznavanju cijelog sustava i razgovoru s ljudima koji u njemu rade i s građanima koji ga koriste.

Slika je sad još jasnija. U Gorskom kotaru najviše se osjeća pritisak depopulacije i potreba za stabilnim cjelogodišnjim radnim mjestima. Treba obnoviti veliki broj javnih objekata koji su na kraju životnog vijeka. Na otocima se, uz sezonalnost, osjeća pritisak na prostor, potreba za komunalnim sadržajima koji prate rast zajednice je izuzetno velika. U zdravstvu smo najčešće nailazili na odlične timove u premalim ili zastarjelim prostorima, a u socijalnoj skrbi na dugačke liste čekanja koje traže dodatne kapacitete i novi razvoj usluga u zajednici. Zajednički nazivnik svemu je – potreba za bržim razvojnim procesima kako bi kvalitetnije pratili promjene kojima je društvo izloženo.

Sve što smo čuli i vidjeli slažemo u jasnu metodologiju: za svaku ustanovu i svaki županijski odjel postavit ćemo jasne ciljeve u skladu sa stvarnim potrebama građana i financijskim mogućnostima, a iz toga će nastati petogodišnji planovi rada s mjerljivim aktivnostima. Naglasak ostaje na onome što najviše utječe na kvalitetu života – zdravstvu, socijalnoj skrbi i obrazovanju. Vodit ćemo posebnu pažnju o regionalnom razvoju, pomorskom dobru i stvaranju pretpostavki za brži i kvalitetniji razvoj poduzetništva i gospodarstva.

Prvi paket mjera ulazi već u proračun za 2026. i realizacija je krenula odmah po njegovom usvajanju.

Najavljeno je osnivanje Ureda za Gorski kotar. Koja će biti njegova glavna uloga, odnosno, za što će Ured služiti i kada se očekuje početak rada?

– Ured za Gorski kotar bit će stalna, operativna adresa u Delnicama na koju se mogu osloniti i građani i lokalna samouprava. Njegova je uloga dvostruka: s jedne strane koordinirat će projekte u koje je uključena Županija, a s druge strane služit će kao mjesto gdje se potrebe i prioriteti Gorana precizno artikuliraju i ubrzano rješavaju.

Organizacijski se oslanjamo na postojeće ljude i ustanove na terenu, bez većeg zapošljavanja, upravo zato da Ured bude brz, funkcionalan i usmjeren na rezultat. U tijeku je odabir najprimjerenije lokacije u Delnicama, a početak rada planiramo u drugoj polovici sljedeće godine. Cilj je jasan: da Gorski kotar ima »svoj« prozor u Županiji – mjesto gdje se projekti rješavaju kao prioritet, a odluke donose u korist ljudi koji u Gorskom kotaru žive. Uveli smo prvu konkretnu demografsku mjeru. Prvi dio paketa mjera koje čine ruralni bonus su stipendije u iznosu od 250 eura za učenike srednjih škola koji odluče pohađati škole u tom području. Želimo potaknuti zadržavanje mladih u regiji u sredinama koje se suočavaju s dugogodišnjim depopulacijskim trendovima. Želimo stvarati okruženje u kojem ljudi žele ostati, raditi i živjeti, sustav koji funkcionira i pruža sigurnost.

BRIGA ZA STARIJE

Na području cijele Hrvatske, pa tako i na području Primorsko-goranske županije, jedan od gorućih problema svakako je nedostatak smještajnih kapaciteta u domovima za starije i nemoćne osobe, što je dovelo do »poplave« otvaranja privatnih domova, u kojima su cijene smještaja otišle u nebo. O tome ste nerijetko i vi kao župan govorili u raznim prilikama, posebice tijekom obilježavanja Dana starijih osoba, navodeći kao rješenje izgradnju novih i proširenje postojećih domova. Kako po tom pitanju stojimo na području naše županije, odnosno, na koji način će se to riješiti? Može li se već sljedeće godine očekivati pozitivan pomak u tom smjeru?

– Kod kapaciteta u domovima za starije je najveći zaostatak i nedostatak kreveta u tim ustanovama je naš najveći problem u ovom trenutku. Na listi je oko 3.500 ljudi, od čega je više od 560 starijih od 90 godina. Županijske ustanove danas mogu smjestiti oko 750 korisnika. Zato smo to pitanje postavili u sam vrh prioriteta i krenuli na dva kolosijeka.

Prvi je širenje kapaciteta. Potpisan je sporazum sa Opatijom o proširenju Doma »Volosko« za dodatnih 150 kreveta; u Kostreni je u tijeku gradnja doma za oko 150 korisnika; u Cresu je planirana nova ustanova sa 100 kreveta; u Gorskom kotaru iduće godine otvaramo 50-tak mjesta u Delnicama i razvijamo model nekoliko manjih domova u drugim goranskim mjestima.

Drugi je razvoj usluga u zajednici. Pokrećemo izgradnju mrežu dnevnih boravaka. Općina Jelenje je pripremila prvi takav projekt, a cilj je u ovom mandatu otvoriti takve sadržaje na desetak lokacija. Cilj je uz jačanje pomoći u kući i mobilne timove stvoriti uvijete da što veći broj ljudi ostane u vlastitom domu uz sustavnu podršku zajednice.

Važno je reći i ovo: skrb o starijima nije tema koju pojedina jedinica lokalne samouprave može nositi sama. Riječ je o složenom sustavu – od osoba teško pokretnih do onih kojima treba aktivan dnevni program –- u koji su uključene različite struke. Zato na to gledamo kao na regionalno pitanje i planiramo ga rješavati na razini Županije, uz jasne prioritete i koordinaciju svih dionika.

Već sljedeće godine očekujem vidljive iskope i gradilišta, potpisane ugovore i prve otvorene dnevne boravke. U ovom mandatu cilj nam je otvoriti najmanje 500 novih mjesta u domovima i paralelno podići standard izvaninstitucijske skrbi. To je mjerljiv put kako da liste čekanja počnu padati, a obitelji dobiju sigurnost da sustav prati njihove potrebe.

S ciljem snimanja stanja na terenu kako bi se što učinkovitije planirala ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu obišli ste i zdravstvene ustanove u dijelovima županije. Kakvo ste stanje zatekli i kakva su ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu planirana u predstojećem razdoblju? Kakvo je stanje sa zdravstvenim kadrom, posebice u udaljenijim dijelovima naše županije, poput nekih mjesta u Gorskom kotaru i na otocima? Postoji li mjesta za napredak i u unapređenju zdravstvenih usluga građanima?

– Obilasci su potvrdili ono što ljudi već znaju: predanost zdravstvenih timova je velika, ali pojedini prostori i oprema ne prate standard koji želimo. Zato ćemo ulaganja pripremiti po lokacijama i prioritetima i već smo pokrenuli neke procese i zahvate.

Od ranije su u Opatiji se gradi novi Dom zdravlja, u Crikvenici je pokrenuta energetska obnova nakon koje slijedi uređenje interijera. U Ravnoj Gori i Delnicama je također energetska obnova u tijeku, a na Lošinju nas čeka veliki posao i odluka o gradnji novog Doma zdravlja jer sadašnji prostori ne prate razinu usluge koja je primjerena današnjem vremenu.

U financijskom smislu, zdravstveni projekti čine snažan dio ukupnog investicijskog ciklusa koji trenutačno obuhvaća projekte vrijedne više od sto šezdeset milijuna eura na razini Županije. Zdravstveni centar na Rujevici, vrijedan oko osam milijuna eura, ključna je točka koja objedinjavanjem službi podiže dostupnost i sigurnost skrbi za cijelu županiju. Rekonstrukcija objekta Park IV u Lječilištu Veli Lošinj, energetske obnove domova zdravlja u Crikvenici, Ravnoj Gori i Delnicama osigurati će bolje uvjete rada te se financiraju kombinacijom županijskih sredstava i vanjskih izvora, a novi Dom zdravlja u Opatiji koji je ugovoren znatno povoljnije od procjena biti će odlično opremljen i ubrzo spreman za pružanje kvalitetnih zdravstvenih usluga.

Kadar je druga i još važnija polovica jednadžbe. Brojne specijalizacije su u tijeku, ali nas očekuje veliki izazov na tom planu. Morat ćemo zajedno sa općinama i gradovima ozbiljno razraditi višegodišnje planove i uhvatiti se sa tom temom u koštac. Neće biti lako, ali rješenja postoje. Nove stipendije, školski programi, tehnološka obnova ordinacija, kvalitetno opremljene ordinacije i stambena zbrinjavanja novog osoblja.

ŠKOLE I POMORSKO DOBRO

Prilikom obilaska županijskih ustanova, u fokusu vašeg rada su i školske ustanove. Ima li u tom resoru problema i koji su te kako ih planirate riješiti?

– Najveći izazov u školstvu su prostorni kapaciteti i stanje pojedinih objekata, osobito ondje gdje još nemamo jednosmjenski rad ili su zgrade dotrajale. Ulaganja su pripremljena tako da najprije riješimo jednosmjenski rad na svim lokacijama. To je ono što obiteljima, djeci i učiteljima najviše znači. Bit će izgrađene i četiri školske sportske dvorane, a priprema se i novi krug energetske obnove koji će obuhvatiti i školske objekte.

Na Rešetarima i u Marinićima u tijeku su postupci odabira izvođača za nove školske zgrade s dvoranama, projektno procijenjene na oko 17,9 milijuna eura u Rešetarima te oko 22,3 milijuna eura u Marinićima. U Čavlima je za rekonstrukciju i opremanje škole dodijeljen ugovor vrijedan oko 3,33 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, što će omogućiti potpuni prelazak na jednosmjenski rad. Za Omišalj smo zajedno s općinom završili projektno–troškovničku pripremu i predali prijavu na NPOO te ćemo po primitku odluke krenuti u realizaciju i tog projekta.

Školske sportske dvorane graditi će se u osnovnim školama u Malom Lošinju, Triblju. Pokrećemo gradnju srednjoškolske dvorane Prometne škole u Rijeci, a u Moravicama je u tijeku izgradnja dvorane Željezničke tehničke škole vrijednosti blizu 2,46 milijuna eura. Osim izgradnje novih objekata, rješavamo i tekuće stvari, od prijevoza učenika do uređenja vanjskih površina i sigurnih prilaza školama.

Prioritet je jasan: jednosmjenska nastava kao pravilo, moderni i sigurni školski prostori te dvorane koje poslije nastave žive za sport i zajednicu. Sve radimo u partnerstvu s gradovima i općinama, uz realne faze i rokove. Želimo da napredak bude vidljiv u svakoj školi u koju uđemo.

Ulaganja na pomorskom dobru često su »na prvoj crti« svakodnevice priobalja i otoka. Gdje danas stoje županijske lučke uprave i što građani mogu očekivati u idućem razdoblju?

– Sustav županijskih lučkih uprava danas je usmjeren na sigurnost akvatorija, komunalne vezove i modernu, otpornu infrastrukturu. U tijeku je investicijski val veći od 80 milijuna eura na području Primorsko-goranske županije, a ritam radova i pripreme projekata pokazuje da idemo u dobrom smjeru.

Najvažniji su zahvati koji našim stanovnicima rješavaju problem komunalnih vezova. Važno nam je da bude dovoljan broj sigurnih vezova u svim našim lukama. U Dramlju gradimo luku Omorika, koja donosi oko stotinu novih komunalnih vezova, a u Iki je potpisan ugovor za dogradnju luke s novim lukobranom i dodatnih pedeset pet vezova. Paralelno traju veliki projekti u Novom Vinodolskom, Krku, Martinšćici i Rabu, a na Rabu su u pripremi i daljnje faze u lukama Melak i San Marino. Kako sam uvodno naglasio, komunalni vezovi za naše stanovnike dolaze ispred komercijalnog širenja.

Uz gradnju, radimo i na prilagodbi klimatskim promjenama – podizanju obala ondje gdje je potrebno, zaštiti akvatorija i redovitom održavanju. Razvijamo i trajektne luke jer su one krvotok povezanosti naših otoka, a sustav činimo učinkovitijim i na organizacijskoj razini: od jačanja kapaciteta lučkih uprava do modernizacije poslovanja i transparentnog rada sa strankama.

Na području PGŽ-a upravlja se sa 101 lukom otvorenom za javni promet i oko 12.500 vezova, kroz osam županijskih lučkih uprava. Naš je zadatak taj sustav voditi odgovorno i u korist lokalne zajednice. Građani će zato i dalje vidjeti gradilišta, nove obale i dodatne komunalne vezove, ali i urednije luke koje su sigurnije tijekom cijele godine.

Nakon dva neuspjela pokušaja prodaje, školski brod »Vila Velebita 2« je, nažalost, potonuo. Najavili ste prije već da je pokrenut projekt gradnje novog broda. U kojoj je fazi taj projekt i nazire li se krajnji rok gradnje novog broda?

– Žao mi je zbog takvog epiloga »Vile Velebite II«. Odmah po preuzimanju dužnosti reagirao sam na situaciju, organizirali smo tegljenje i pokušali dvaput provesti prodaju, ali nije bilo ozbiljnog ponuđača. Nakon posljednjeg nevremena brod je nažalost potopljen. Sada radimo ono što je nužno: smanjiti štetu i zbrinuti plovilo. U dogovoru sa školom ćemo pokušati sačuvati nekoliko simboličnih dijelova broda i negdje ih izložiti u prostoru da nas podsjeća na taj brod koji je očito mnogim bivšim učenicima i stanovnicima Bakra obilježio dio života.

Paralelno ide projekt gradnje novog školskog broda. Tu smo već otvorili proces – priprema se dokumentacija i model izvedbe, kako bismo brzo ušli u nabavu i izbor graditelja. Rokove ćemo precizno komunicirati čim završimo taj korak, ali ambicija je jasna: brod treba biti u funkciji što prije i služiti bolje nego dosad – ne samo Pomorskoj školi i budućim pomorcima, nego i široj zajednici kroz edukativne i javne programe. Na taj projekt smo prilično fokusirani.

ČEKA NAS VELIKI POSAO

Kraj godine prilika je za sumiranje rezultata realiziranih u godini na izmaku. Kako ste zadovoljni postignutim, odnosno, u kojim je resorima najviše toga učinjeno, u kojima manje te gdje ima mjesta za napredak?

– Tek smo krenuli i čeka nas veliki posao. Prvih šest mjeseci svjesno smo posvetili terenu i detaljnom upoznavanju sustava. Zatekli smo dobru razinu pripremljenosti brojnih projekata i upravo je to omogućilo da odmah pokrenemo širi investicijski ciklus – ne samo u jednom, nego u mnogim ključnim resorima i s tim dijelom sam zadovoljan. Da bi se tako brojni projekti na vrijeme proveli redizajnirali smo organizaciju rada naših službi. Želim da svaka investicija ima izvršitelja zadatka, jasne faze, mjerljive rokove i redovito izvještavanje. Jačamo vezu između ustanova i osnivača, ubrzavamo koordinaciju s gradovima i općinama i uspostavljamo praćenje realizacije kako bi smanjili prostor za improvizaciju.

Radimo paralelno na pripremi novih investicija i projekata. Važna nam je kvalitetna priprema, spremna dokumentacija, realno procijenjeni troškovi, rokovi provedbe i stalna provjera učinka. Tamo gdje smo u hodu uočili manjkavosti, doradili smo dokumente i organizaciju, a gdje je bilo moguće rasteretili smo ustanove vlastitim sredstvima kako bismo izbjegli nepotrebna zaduženja.

S obzirom na rebalans proračuna i brojne investicije, je li financijska stabilnost Županije čvrsta, te hoće li novi projekti zahtijevati značajnije zaduživanje u sljedećoj godini?

– Financijska stabilnost Županije je vrlo dobra. U listopadu usvojenim rebalansom dali smo okvir: uskladili smo plan s tijekom godine i gdje je bilo moguće, vlastitim sredstvima rasteretili naše ustanove umjesto da posežemo za kreditima. Početkom prosinca usvojen je proračun u iznosu od 406,9 milijuna eura, što je 27,6 milijuna eura više nego u 2025. godine. Riječ je o proračunu snažno usmjerenom na veliki investicijski ciklus u kojem udio investicija iznosi polovicu proračuna. Ukupno 96 milijuna eura ulaganja u 38 projekata. Od toga je 31 milijun eura predviđen za 14 projekata u zdravstvu, 33 milijuna eura za 13 projekata u obrazovanju, jednosmjenski rad i sportske dvorane, gotovo 20 milijuna eura za šest projekata u socijalnoj skrbi te 11,3 milijuna eura za projekte kulture, sporta i rekreacije. Priča o investicijama postaje stvarnost.

Nastavljamo s praksom maksimalnog korištenja državnih i europskih programa. U narednoj godini neće biti potrebe za zaduženjem, ali će vrlo vjerojatno u budućnosti biti takvih potreba, kako bi se dogodio ubrzani razvoj kojeg priželjkujem. Cilj je sačuvati čvrstu fiskalnu poziciju, ali je nužno istodobno ubrzati s investicijama koje građanima podižu standard života.

Ovo je prvi proračun u mandatu i zaokret u financijskom vođenju Županije. U proračunu ima više ambicije i ponuđenih rješenja. Jasno se već u ovom proračunu vidi promjena smjera, a pravi konačni smjer bit će vidljiv u proračunu 2027.godine. U svakom slučaju proračun ne vidim kao politički čin. Vidim ga kao financijsku platformu i alat za upravljanje s kojom se prikupljena sredstva u kratkom roku vraćaju građanima kroz zadovoljavanje javnih potreba i financiranje javnih servisa. Kao što sam i više puta naglašavao želim ubrzati razvoj županije i stvoriti je da bude po mjeri svakog čovjeka.

PLATAK I GORANSKA SANJKALIŠTA
TREBA BOLJE DEFINIRATI

Pred nama je nova zimska sezona. Je li Platak spreman, odnosno, jesu li uklonjeni nedostaci koji su se pojavili na akumulacijskom jezeru? Kakva je situacija sa sanjkalištima u Gorskom kotaru?

– I projekt Platak i goranska sanjkališta treba kao projekte bolje definirati. Moramo ih cjelovito sagledati i odlučiti što konkretno želimo. Na duže staze, moj je stav da investicije u ta dva projekta trebaju biti jasno definirane i bolje promišljene.

Što se tiče ove sezone, pripreme su u tijeku. Nakon prošle sezone odradili su se nužni zahvati: osigurali smo dodatnih 200 tisuća eura, nabavili dio novih topova za snijeg, očistili i »umirili« stazu malčiranjem, a na proljeće ide i hidrosjetva kako bi se površine trajno stabilizirale. Što se akumulacijskog jezera tiče, struka je dala smjernice i sve tehničke korekcije i nadzor radimo u hodu, kako bi sustav radio pouzdano kroz cijelu sezonu. Nadam se da će sve biti spremno.

Sanjkališta u Gorskom kotaru uređujemo u partnerstvu s lokalnim zajednicama i komunalnim službama: prioriteti su sigurnost, signalizacija, pristup i osnovna infrastruktura. U onoj mjeri u kojoj vrijeme posluži – a to je uvijek presudno – cilj nam je da popularne lokacije budu spremne i dostupne obiteljima vikendom i tijekom školskih praznika. Sve se radi koordinirano, da ove zime ljudi imaju jednostavan, siguran i ugodan boravak na snijegu.