Poslovna konferencija Novog lista posvećena projektima i investicijama koje određuju i udaraju tempo željene transformacije Rijeke i Kvarnera u moderno europsko središte i ove je godine okupila brojna poznata lica i važne dionike iz poslovnog i javnog života.

Brojne investicije

Uz kvarnerski turizam, u kojem se posljednjih godina događa snažan investicijski ciklus kojima se značajno podigla ukupna kvaliteta ponude i usluga, a time i intenzivnijeg razvoja cjelogodišnjeg turizma, dodatni zamašnjak u nadolazećoj godini donijet će i titula Kvarnera kao Europske prijestolnice gastronomije, i ove je godine fokus usmjeren na riječki prometni pravac kao ključnog logističkog koridora Hrvatske i regije, prometnog i gospodarskog čvorišta između Jadrana i srednje Europe.

Riječki bazen sve više postaje pravi transportni i logistički hub za ovaj dio Mediterana, a snažan iskorak u tom pravcu odredio je početak operativnog rada Rijeka Gateway terminala u kojeg je dosad, zajedno s pratećom infrastrukturom, uloženo više od 600 milijuna eura.

Svoj puni potencijal transportno-logističkih kapaciteta Rijeka Gatewaya i riječke luke u cjelini, međutim, ostvarit će tek izgradnjom dvokolosiječne željezničke pruge od Rijeke do Zagreba za koju je, nakon što je u rujnu ove godine cjelokupna trasa buduće nizinske pruge proglašena prihvatljivom za okoliš, sada je otvoren put za ubrzanje njezinog projektiranja i početak gradnje ovog “projekta stoljeća” iduće godine.

Završetkom punog profila autoceste od tunela Učka do Matulja iduće će godine Istarski ipsilon u potpunosti će biti inkorporiran u nacionalnu mrežu autocesta, a pokrenuti su i planovi za njegovu nadogradnju u Istarski iks.

Iskoraci u gospodarskoj i energetskoj slici ove regije u vrlo dogledno vrijeme očekuju se i od Ine.

Veliki projekt modernizacije riječkih rafinerijskih postrojenja je pri kraju, a prošli je tjedan Ina potpisala dva ugovora za realizaciju projekta proizvodnje obnovljivog vodika u Rafineriji nafte Rijeka, čime su osigurani preduvjeti za izgradnju prvog komercijalnog postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Hrvatskoj.

Sve su to teme o kojima će relevantni sudionici govoriti na današnjim panelima upravo otpočele konferencije “Kvarner 2030. – Trasformacija i investicije”.

Preobrazba Kvarnera

– Kvarner posljednjih godina proživljava ubrzanu preobrazbu što je posebno vidljivo nama koji ovdje ne živimo stalno već boravimo povremeno.

Novi list ove godine obilježava 125 godišnjicu svog izlaženja, što nas čini najstarijom dnevnom novinom i medijskom kućom u Hrvatskoj.

Izuzetno smo ponosni na tradiciju koja nas obvezuje, ali smo isto tako svjesni da moramo rasti, moramo se mijenjati i digitalno transformirati. Danas u sastavu grupe Novi list djeluje i Glas Istre i Zadarski list, a surađujemo i s Glasom Slavonije.

Renato Ivanuš, član Uprave Novog lista / Foto Dean Miculinić

Mi nismo samo dnevna novina nego i grupa portala koji su vrlo čitani na regionalnoj, ali i nacionalnoj razini, istaknuo je član Uprave Novog lista Renato Ivanuš u uvodnom obraćanju sudionicima i gostima konferencije u opatijskom hotelu Ambasador koja je okupila vodeće poslovne ljude iz različitih gospodarskih grana, od transporta i logistike, do turizma, kao i predstavnike lokalnih i regionalne vlasti te brojnih institucija.

Ivanuš se osvrnuo i na aktualna zbivanja u hrvatskom javnom prostoru i povijesnim prijeporima.

– Nažalost, događa se da smo tim povijesnim prijeporima oktrećemo prošlosti umjesto da gledamo u budućnost.

Mi iz Novog lista ne pristajemo na te prijepore jer smo itekako svjesni da se na tome ne može graditi i oblikovati budućnost.

Upravo ova konferencija naš je prilog okretanju prema budućnosti regije, Hrvatske i Europe, poručio je Ivanuš, zaželjevši svim prisutnima još bolju i uspješniju novu godinu.

Željeznica prioritet

Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić u uvodnom je govoru naglasio kako je cilj svih projekata u prometnom sustavu uspostaviti povezanost, sigurnost i ravnomjerni razvoj Hrvatske te da je ulaganje u željeznicu apsolutni prioritet.

– Jedna od fokusa prošlogodišnjeg sastanka u Bruxellesu bilo je upravo tema povezivanja riječke luke.

Njezina strateška važnost dodatno je potvrđena uključivanjem na još dva osnovna koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T).

Time je postala dijelom Mediteranskoga koridora, koridora Baltičko more – Jadransko more te novoga koridora Zapadni Balkan – istočni Mediteran.

Takav položaj omogućuje izravnu povezanost Rijeke s različitim dijelovima Europe te otvara dodatne mogućnosti za infrastrukturna ulaganja i korištenje bespovratnih sredstava iz europskih fondova, bilo za željezničku, cestovnu ili lučku infrastrukturu, kazao je Mihotić, podsjećajući kako je u lučke infrastrukture Rijeke, Šibenika, Splita, Dubrovnika dosad uloženo oko 370 milijuna eura, a osigurana su i dodatna sredstva iz EU fondova.

Mihotić vjeruje da će i za projekt nadogardnje Istarskog ipsilona u Istarski iks, koji je u pripremi, također biti osigurana europska sredstva.

Mihotić je podsjetio kako je proteklih godina u prometne projekte na području PGŽ uloženo više od 220 milijuna eura, samo u riječkoj luci investirano je, kroz otvorenje Rijeka Gateway terminala i prateće infrastukture, 650 milijuna eura, a u narednih nekoliko godina planira se dodatnih 180 milijuna eura uložiti u drugu fazu ovog terminala na Zagrebačkoj obali.