U proteklih trideset godina riječka je luka prošla duboku transformaciju – od sustava koji se morao prilagoditi novim okolnostima do suvremene, konkurentne i investicijski snažne luke koja danas ravnopravno sudjeluje u europskim logističkim lancima.

Upravo osnivanjem Lučke uprave kao državne ustanove Vlada Republike Hrvatske pokazala je opredjeljenje i važnost riječke luke, te prepoznala međunarodne pomorske trendove odvajanja upravljanja od gospodarskog korištenja same luke. Kada znamo da Vlada Republike Hrvatske odgovara za sve obveze Lučke uprave jasno je opredjeljenje prema razvoju prometa zasnovanog na uravnoteženim i održivim temeljima, te povezanost u prometnu mrežu, a sada i u Transeuropsku prometnu mrežu.

Ključne prekretnice

Razvoj riječke luke može se promatrati kroz nekoliko ključnih faza. Početkom 2000-ih krenulo se u restrukturiranje lučkog sustava nakon čega je uslijedila faza modernizacije infrastrukture i otvaranja prema međunarodnim partnerstvima. Dvije ključne prekretnice u modernizaciji riječke luke i promjeni njezina položaja u sjevernom Jadranu su kontejnerski terminal Brajdica, kao i kasniji projekt Rijeka Gateway.

Potpisivanjem ugovora o strateškom partnerstvu s kompanijom ICTSI 2011. godine prvi je put u hrvatski lučki sustav uveden model suradnje s globalnim terminalnim operaterom. Taj iskorak donio je znatna kapitalna ulaganja, ali još važnije, prijenos znanja, suvremenih tehnologija i međunarodnih operativnih standarda. Kroz modernizaciju Brajdice značajno su povećani kapaciteti terminala i učinkovitost prekrcaja, čime je Rijeka postala konkurentnija u odnosu na druge sjevernojadranske luke te se snažnije uključila u globalne logističke tokove i privukla nove brodarske linije. Ujedno je potvrđeno da partnerstvo s renomiranim svjetskim operaterima predstavlja ispravan model razvoja, na kojem se kasnije temeljio i daljnji investicijski ciklus u riječkoj luci.

Nastavak tog razvoja predstavlja terminal Rijeka Gateway, otvoren 29. listopada 2025. godine, koji se ističe kao najveći projekt u novijoj povijesti riječke luke. Njegovim puštanjem u rad stabilizira se prometni pravac te uvodi nova razina tehnologije, automatizacije i ekološki prihvatljivih rješenja u lučko poslovanje. Terminal donosi i novu poslovnu kulturu upravljanja te snažan transfer znanja, što utječe i na ostale dijelove lučkog sustava, uključujući obnovu i revitalizaciju lučkih skladišta. Ključna konkurentska prednost novog terminala je dubina gaza od 20 metara, koja omogućuje prihvat najvećih kontejnerskih brodova današnjice. Time Rijeka nadmašuje konkurentske luke poput Kopra s dubinom od 15 metara i Trsta s dubinom od 18 metara, čime se značajno mijenja omjer snaga u sjevernom Jadranu. Rijeka tako postaje najdublji kontejnerski terminal u regiji i ravnopravan konkurent u privlačenju globalnih brodarskih linija.

Istodobno, razvoj Brajdice se nastavlja – provedeno je produbljivanje uz operativnu obalu uz ulaganje u modernu infrastrukturu, a koncesionar AGCT dodatno je investirao u nove Super Post Panamax i hibridne RTG dizalice. Ukupna ulaganja od 2011. do 2026. procjenjuju se na oko 75 milijuna eura, čime se osigurava da i postojeći terminal ostane usklađen s potrebama novih generacija brodova.

U kontekstu zapošljavanja moram istaknuti da je tvrtka Jadranska vrata d.d. po osnutku imala dvadesetak djelatnika, a danas zapošljavaju ukupno 250 zaposlenika te 50 vanjskih suradnika dnevno. Rijeka Gateway d.o.o danas zapošljava 450 djelatnika.

Sve navedeno pokazuje kontinuitet strategije: kombinaciju javnih ulaganja, europskih fondova i privatnog kapitala, uz suradnju s globalnim operaterima, što riječku luku pozicionira kao ključni logistički čvor i snažan element konkurentnosti hrvatskog pomorskog sustava.

Prometna infrastruktura

Razvoj riječke luke ne možemo promatrati odvojeno od njezine prometne infrastrukture, posebno cestovnih i željezničkih veza. Zato su državne ceste D403 i D404 od strateške važnosti za funkcioniranje cijelog lučkog sustava. One izravno povezuju kontejnerske i terminalne kapacitete s autocestovnom mrežom i time omogućuju brz i učinkovit protok robe iz luke prema unutrašnjosti Hrvatske i dalje prema srednjoj Europi. D403, koja povezuje riječku luku s čvorom na Škurinjama i dalje prema autocesti A7, ključna je za rasterećenje gradskog prometa i izdvajanje teretnog prometa iz urbanog područja, dok D404 osigurava kvalitetnu vezu novog terminala i lučkog bazena s mrežom državnih i europskih prometnih pravaca.

Bez kvalitetne željezničke infrastrukture daljnji razvoj riječke luke nije moguć, zbog čega projekt nizinske pruge Rijeka – Zagreb predstavlja jedan od ključnih strateških preduvjeta za budući rast lučkog i logističkog sustava. Postojeća pruga kroz Gorski kotar infrastrukturno je zastarjela i kapacitetom nedostatna za suvremene potrebe teretnog prometa, što ograničava puni razvojni potencijal riječke luke i njezinu konkurentnost u odnosu na druge sjevernojadranske luke. Nova dvokolosiječna nizinska pruga omogućit će bržu, pouzdaniju i znatno učinkovitiju vezu riječke luke s tržištima srednje Europe, čime se stvaraju preduvjeti za daljnji rast kontejnerskog i teretnog prometa te snažnije uključivanje Rijeke u europske i globalne logističke tokove. Projekt je posebno važan u kontekstu razvoja novih terminala, uključujući Rijeka Gateway i budući kontejnerski terminal na Krku, jer upravo moderna željeznička povezanost predstavlja ključnu komponentu njihove dugoročne održivosti i konkurentnosti.

Bez tih cestovnih i željezničkih pravaca luka ne može u potpunosti iskoristiti svoj potencijal, a s njima Rijeka postaje integriran, učinkovit i konkurentan logistički čvor u sjevernom Jadranu i širem europskom prometnom sustavu. Sljedeća faza obilježena je snažnim investicijskim ciklusom, uz značajnu potporu europskih fondova, kroz koji su se razvijali novi infrastrukturni projekti i unapređivala prometna povezanost, posebno željeznička.

Ukupna ulaganja u riječkoj luci realizirana od strane Lučke uprave Rijeka, sredstvima državnog proračuna, europskih fondova i koncesionara, u razdoblju od 2016. do danas iznose oko 653 milijuna eura.

Razvojni zamah

Riječka luka, kao prirodna deep sea luka s izvrsnim prometnim položajem na sjevernom Jadranu ima iznimnu stratešku važnost, ne samo za Hrvatsku, nego i za zemlje srednje Europe kojima predstavlja najkraći i najefikasniji izlaz na Jadransko more te globalne trgovačke pravce, a time zauzima i važno mjesto u cjelokupnom europskom prometnom sustavu.

Riječka luka intenzivno se razvija kao moderna i održiva luka budućnosti, a činjenica da je Europska unija krajem 2023. godine Hrvatsku uključila u čak četiri TEN-T koridora pokazuje koliko je taj potencijal prepoznat. Uz Mediteranski koridor, Rijeka je sada i dio koridora Baltičko more – Jadransko more i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. To znači da se Rijeka i cijela Hrvatska još snažnije uključuju u prometni i gospodarski sustav Europske unije, ali i da nam se otvaraju nove mogućnosti financiranja iz europskih fondova za razvoj željeznice, cesta i lučke infrastrukture. Najbolji dokaz tome je činjenica da su samo zahvaljujući položaju na Mediteranskom koridoru osigurana bespovratna sredstva iz programa CEF i CEF II za devet infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti 151,9 milijuna eura.

Današnja infrastruktura već je u velikoj mjeri modernizirana, no daljnji rast kontejnerskog prometa i razvoj novih terminala zahtijevaju snažan, pouzdan i kapacitativno održiv željeznički pravac. Sljedeći višegodišnji financijski okvir predviđa daljnja višemilijunska ulaganja u nove projekte kao što su izgradnja druge faze novoga kontejnerskog terminala Rijeka Gateway. U toj će fazi koncesionar, Rijeka Gateway d.o.o., investirati oko 180 milijuna eura u produljenje operativne obale na 680 metara nakon čega će se godišnji prekrcajni kapacitet terminala povećati na 1.055.000 TEU jedinica i omogućiti prihvat brodova kapaciteta do 24.000 TEU jedinica.

Planira se i razvijanje pozadinskog terminala Matulji, izgradnja i proširenje multimodalnog terminala Praško pristanište, nadogradnja terminala za žitarice i ugradnja sustava za upravljanje otpadnim vodama na terminalu za stoku te izgradnja novoga kontejnerskog terminala na otoku Krku. Novi kontejnerski terminal na otoku Krku predstavlja jedan od najvećih dugoročnih razvojnih projekata riječkog prometnog pravca i budućeg širenja lučkih kapaciteta izvan gradskog područja Rijeke.

Najvažniji prioritet

Nizinska pruga Rijeka-Zagreb stoga je prometni prioritet broj jedan. Ona uklanja povijesno ograničenje planinske, spore i kapacitetom ograničene veze prema moru te stvara suvremeni, brzi i pouzdani željeznički koridor prema zaleđu. Skraćivanjem trase i povećanjem brzina, Rijeka se približava srednjoj Europi za gotovo dva sata. Time Jadran postaje najkraći i najbrži put robe prema unutrašnjosti kontinenta.

Prošle godine prvi je put u cijelosti potvrđena prihvatljivost trase s aspekta zaštite okoliša, čime je projekt ušao u aktivnu fazu projektiranja i pripreme gradnje, a sve financijske potrebe do 2028. godine već su osigurane. Nova dionica dvokolosiječne željezničke pruge od Karlovca do Rijeke u duljini 111 kilometara skratit će relaciju Zagreb – Rijeka za 56 kilometara i omogućiti znatno bržu i učinkovitiju vezu kontinenta i Jadrana, što izravno povećava konkurentnost željezničkog prijevoza u odnosu na cestovni i jača ulogu željeznice u teretnim tokovima, osobito prema luci Rijeka. Zbog iznimne složenosti projekta njegova provedba ugovorit će se primjenom Alliance modela ugovaranja, s ciljem osiguranja visoke razine koordinacije sudionika, učinkovitije provedbe i ubrzanja investicijskog ciklusa, a ugovaranje projekta očekuje se početkom 2027. godine.

Na prostoru Inicijative Tri mora, koji povezuje Baltik, Jadran i Crno more, Hrvatska, s riječkim lučkim bazenom koji omogućuje prihvat najvećih brodova u sjevernom Jadranu te ulazi najdublje u kontinent, postaje najkraća pomorska ulazna točka prema srednjoj Europi. Taj kapital Hrvatska ima priliku pretvoriti u stratešku prednost.

Riječka luka uživa kontinuiranu podršku Vlade Republike Hrvatske u tome da zauzme vodeću ulogu u prekrcaju tereta na sjevernom Jadranu i da se pozicionira kao glavno intermodalno središte sjevernog Jadrana.

PRVI CILJ SMO OSTVARILI –
PREŠLI SMO LUKU TRST

Danas se nalazimo u fazi realizacije najvećih projekata u povijesti luke, poput novih kontejnerskih terminala, koji donose novu razinu tehnološke opremljenosti, digitalizacije i održivosti. Paralelno se razvijaju i dodatni kapaciteti te jača logistički ekosustav u zaleđu luke. U konačnici, riječ je o kontinuiranom procesu transformacije – od tradicionalne luke prema modernom logističkom čvorištu koje je sve snažnije integrirano u europske i globalne prometne tokove.

Kada sam prije nekoliko godina govorio da će luka Rijeka preći luku Kopar po prometu kontejnera, mnogi su mi se smijali i nisu vjerovali u to. Evo prošle godine smo prešli luku Trst. To je bio prvi cilj. I ostvarili smo ga. Za nekoliko godina bit ćemo vodeća luka u ovom dijelu Europe.