Najcjelovitiji primjerak neandertalske lubanje, Lubanja C iz fundusa Muzeja neandertalaca u Krapini, bit će predstavljen javnosti u četvrtak na otvorenju izložbe u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM).

Kako je najavljeno na konferenciji za medije u Muzeju, radi se o jednom od najcjelovitijih fosilnih ostataka i simbola ne samo hrvatske, već i svjetske paleoantropološke baštine, starom oko 130 tisuća godina.

Lubanja C, poznata i pod nazivom Krapina 3, lice je krapinskog neandertalca, i u doslovnom i prenesenom smislu.

Zbog svoje očuvanosti, svjedoči kako o izgledu lica neandertalaca, tako i o veličini i obliku njihova mozga. Također, na čeonoj kosti pronađeni su i urezi koji svjedoče o simboličkoj sferi života neandertalaca.

Nezaobilazna referenca

Lubanja pripada Zbirci krapinskog diluvija, najvećoj zbirci neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu i nezaobilaznoj referenci u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka.

Procjenjuje se da su pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba različitih dobi i spolova, a nalazi se čuvaju u HPM-u.

– Ideja za izložbu, punog naziva »Lubanja C – svjetska paleoantropološka baština«, proizašla je iz želje da ovaj jedinstveni fosilni nalaz prvi put bude samostalno predstavljen javnosti.

Lubanja C, jedan od najcjelovitijih nalaza krapinskog neandertalca s nalazišta Hušnjakovo, simbol je hrvatske i svjetske paleoantropološke baštine. Izložba je oblikovana kao edukativno i inspirativno iskustvo, obogaćeno dokumentarnim filmom, diskurzivnim programom predavanja i radionicama te posebno osmišljenom linijom suvenira koja povezuje znanost, umjetnost i zajednicu, izjavila je ravnateljica muzeja Tatjana Vlahović.

Originalni fosil čini središnji dio izložbe – jedini je muzejski izložak u prostoriji i u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete, dok je u igri svjetla potpuno lišen sjena, pojasnila je muzejska savjetnica i koordinatorica izložbe Iva Mihoci.

– Na površini od 320 četvornih metara čitav izložbeni prostor posvećen je upravo tom jednom izlošku: svjetlo, prostor i ton usmjeravaju doživljaj, dok digitalna vremenska lenta i kratkometražni dokumentarni film, pružaju kontekst i emotivni okvir.

Odlučili smo se za pristup u kojem interpretacija proizlazi iz dojma i emocije koje vizualna umjetnost i filmski jezik mogu probuditi, a multimedijalni elementi prostora dodatno pojačavaju taj doživljaj, dodala je Mihoci.

Nalazište otkriveno slučajno

Jedan od autora izložbe, muzejski savjetnik i voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Dražen Japundžić, objasnio je da su iskapanja na Hušnjakovu brdu, koje je inicirao Dragutin Gorjanović Kramberger, počela 1899. godine i iskapalo se u pet navrata do 1905.

Mnogi su, kazao je, tada sumnjali u to da se radi o drevnoj populaciji, a njihovu starost Kramberger je ispitao tada novom tehnologijom datiranja fluorom.

Drugi autor, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za antropologiju Ivor Janković, rekao je da je nalazište otkriveno slučajno, na sličan način kao i nalazište u dolini Neandertal, nakon što su, prilikom iskapanja pijeska krajem 19. stoljeća nađene različite neobične kosti.

Na konferenciji za medije prikazan je i dokumentarni film u kojemu stručnjaci komentiraju i interpretiraju te prezentiraju značajnost Lubanje C u širem kontekstu neandertalske kulture.

Autor dokumentarca je tvrtka 4film na čelu s Antonijom Jukom. Izložba koja će biti otvorena do 14. prosinca, može biti podjednako zanimljiva i široj javnosti i stručnjacima. Posjetiteljima će na raspolaganju biti edukativni interaktivni materijali, katalog izložbe te stručna vodstva.

Bogat popratni program

Organizirane su i radionice za djecu i mlade, kao i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici. Radionice su namijenjene starijima od osam godina, a polaznici će moći naučiti ponešto o razvoju čovjeka i životu krapinskih neandertalaca, izrađivati umjetnine na radionici Paleoart te sudjelovati u radionici paleontološkog iskapanja.

U popratnom programu za javnost i znanstvenu zajednicu sudjelovat će muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije.

Predavanje će, među ostalima, održati i Ivor Janković te vodeći svjetski paleoantropolog emeritus Fred H. Smith. Radionice i predavanja pokazuju da Muzej, koji je osnovao grad Zagreb, ne misli samo na svoj znanstveni rad i čuvanje baštine, već i na to da se znanje podijeli s posjetiteljima, što je temelj kulturne politike Grada Zagreba, poručila je pročelnica Gradskog ureda za kulturu i društvo Emina Višnić.

Istaknula je da je HPM, koji je ponovo otvoren nakon cjelovite obnove u listopadu prošle godine, dobio međunarodnu nagradu Živa Award 2025 za Najbolji slavenski muzej, čestitavši ravnateljici.