Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku (HDMF) već godinama traži od Ministarstva zdravstva reguliranje medicinske fizike kao zdravstvene djelatnosti od nacionalnog interesa te uvođenje specijalizacije iz medicinske fizike.

Medicinska fizika danas nije definirana kao zdravstvena djelatnost, iako u zdravstvu radi više od stotinu medicinskih fizičara, a ne postoji ni mogućnost specijalizacije iz ove struke. Zbog upornog ignoriranja ovih zahtjeva, kao i kršenja EU direktiva i smjernica, HDMF će prijaviti Hrvatsku Europskoj uniji za kršenje niza propisa u ovom području.

Samo obećanja

– Hrvatska je zadnja država u Europskoj uniji koja nema tu specijalizaciju, i to je ogroman problem. Prije 10 godina imali smo najviše 30-ak medicinskih fizičara, a danas ih je više od stotinu. Kupljena je onkološka oprema za 80 milijuna eura, a u fizičare je uloženo nula eura, poručuje Hrvoje Hršak, predsjednik HDMF-a. U Ministarstvu zdravstva dosad su, tvrdi, dobivali samo obećanja, ali nikad konkretan odgovor. Zato su se umjesto pozitivnog pristupa, koji su prakticirali zadnja dva desetljeća, odlučili na prijavu Europskoj komisiji.

Posljedice ovakvog ignoriranja od strane zdravstvenih vlasti zapravo su zabrinjavajuće: u zdravstvenom sustavu imamo medicinske fizičare za koje ne postoji formalni program specijalističkog usavršavanja, čija je edukacija neobavezna i voluntaristička, čija znanja, vještine i kompetencije nisu provjerene specijalističkim ispitom, a koji sudjeluju u terapijskim, dijagnostičkim i intervencijskim postupcima koji se provode na pacijentima. Među ostalim, ovi kadrovi planiraju radioterapije za više od 10.000 onkoloških bolesnika godišnje. Nepostojanje specijalističke edukacije značajno povećava vjerojatnost za neželjene pogreške i incidente u radu s pacijentima, s mogućim posljedicama na zdravlje pacijenata, a negativno utječe na kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga u području radioterapije, radiologije i nuklearne medicine, upozoravaju u stručnom društvu.

– Medicinski fizičari se usavršavaju ako uspijete dobiti neku donaciju ili grant pa ode jedna ili dvije osobe, ali ne svi. Osim toga, to su tečajevi od tjedan dana ili kraći, a prava edukacija iz medicinske fizike znači tri do četiri godine specijalizacije, specijalistički ispit, dobivanje licence…. Postoje točno definirani protokoli i smjernice, trebamo samo prenijeti europsku praksu, navodi Hršak.

Rizici u sustavu

Ovaj je medicinski kadar zbog odnosa zdravstvenih vlasti nezadovoljan, frustriran i potplaćen, ističe.

– Ljudi se puno trude, ali jako su frustrirani. Početna je plaća medicinskog fizičara 1.600 eura, koeficijent niži od koeficijenta medicinskog biokemičara, a imate odgovornost za zračenje, radite u uvjetima ionizirajućeg zračenja što nosi svoje rizike za pacijente i za osoblje. Najgore je što se u opremu ulažu milijuni, a u ljude se ne ulaže ništa, ogorčen je Hršak. Unatoč tome što su potplaćeni, ovi ljudi odgovorno rade svoj posao, i trude se kompenzirati izostanak prave edukacije.

– Ali to možete ako imate desetak ljudi pa se svi znaju, kad imate preko 100 ljudi u sustavu više ne znate je li netko nešto naučio, a pritisak je ogroman, puno je bolesnika i opreme, morate raditi. Pojavljuju se rizici jer ljudi nemaju sustavnu edukaciju, upozorava Hršak.

Profesija im danas nije priznata kao zdravstvena djelatnost, nije regulirana odgovarajućim zakonom, nemaju komoru niti program specijalizacije, iako su uz njih stali i Prirodoslovno-matematički i Medicinski fakultet.

– Bili smo na sastanku u Ministarstvu zdravstva s oba dekana ovih fakulteta, prof. Oreškovićem i prof. Planinićem. Primila nas je ministrica Irena Hrstić, tada državna tajnica, i izrazila razumijevanje za naš problem i obećala da ćemo idućeg dana dobiti odgovor. Nismo ga nikad dobili, navodi Hršak. Oni koji ne žele raditi u takvim uvjetima odlaze kod privatnika, neki su otišli u inozemstvo, a od onih koji ostaju u našim bolnicama očekuje se da rade na vrhunskoj razini, na razini specijalista u Njemačkoj.

Diskriminirani biolozi

U sličnoj su situaciji i biolozi u zdravstvu, kojima postojeći zakoni ne omogućavaju specijalizaciju ni napredovanje u struci, a zbog toga u plaćama zaostaju najmanje 30 posto za kolegama drugih medicinskih struka. Iako imaju status zdravstvenih radnika, ne mogu osnovati strukovnu komoru, niti stručno usavršavanje i izdavanje licenci. Zakonski prijedlog su napisali, ali unatoč višekratnim zahtjevima, Ministarstvo zdravstva nije ih uvrstilo u plan zakonodavnih aktivnosti u idućoj godini. Biolozi u zdravstvu, njih više od 70, podrška su u praćenju terapija hepatitisa i HIV-a, molekularnoj dijagnostici rijetkih, nasljednih i infektivnih bolesti, kontroli transplantiranih pacijenata, medicinski potpomognutoj oplodnji, a od Ministarstva zdravstva traže da ih se prestane diskriminirati u odnosu na druge medicinske struke.