Pred platnom oslikanim djelom Vlahe Bukovca »Ilirski preporod« svečano je održana promocija monografije Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u povodu 130. obljetnice otvaranja zgrade. Prigodnim govorima predstavnika kulturnog i političkog vrha predstavljena je monografija koju potpisuje izdavačka kuća Školska knjiga te glavna urednica Martina Petranović. Izdanje okuplja niz uglednih autora, profesora, akademika i stručnjaka iz različitih područja, čiji tekstovi donose vrijedne uvide u povijesnu, kulturnu i društvenu važnost kazališta te njegovu ulogu u afirmaciji Hrvatske na međunarodnoj kulturnoj sceni. Time ovo izdanje predstavlja trajan doprinos očuvanju i valorizaciji naše kulturne baštine.

Obilježavanje 130. obljetnice otvorenja zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu održava se pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske, dok je izdavanje monografije ostvareno uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a realizirano zahvaljujući Hrvatskoj poštanskoj banci.

– Otvorenjem zgrade objavljena je kazališno-povijesna studija Nikole Andrića »Spomen-knjiga Hrvatskog zemaljskog kazališta pri otvaranju nove kazališne zgrade«, u čast osnutka i utemeljenja ove institucije. Važnost toga djela čini temelje za danas predstavljenu monografiju, rekla je Martina Petranović.

Foto Claudia Bošković

Brojni stručnjaci

Cilj ove monografije jest definiranje bogate povijesti HNK-a i njegovih umjetničkih dosega od sredine 19. stoljeća do danas, kako bi se suvremenom čitatelju ponudila zanimljiva i obuhvatna perspektiva djelovanja kazališta.

– Monografija na gotovo 800 stranica obuhvaća umjetničke osobnosti, antologijske predstave te razvoj upravljanja zgradom kroz gotovo dva stoljeća rada, uz brojne fotografije. Podijeljena je u tri glavne cjeline koje obuhvaćaju umjetnički i pravni hod HNK-a, razvoj ideje nacionalnog kazališta, prve predstave na hrvatskom jeziku, razvoj umjetničkih grana te posebno baletno i operno stvaralaštvo HNK-a. Različite umjetničke pravce obradili su brojni stručnjaci iz svojih područja, rekla je glavna urednica izdanja Petranović.

Foto Claudia Bošković

Događaj je iskorišten i kao najava otvaranja HNK2, druge scene u Ulici Božidara Adžije, za manje od mjesec dana.

– Posebno je značajno što upravo u godini kada slavimo 130. obljetnicu svjedočimo i dovršetku izgradnje dugo iščekivane nove scene u Adžijinoj ulici. To simbolično povezivanje dviju pozornica, ove na Trgu Republike Hrvatske i nove scene HNK2, označava povijesni iskorak. Velika imena hrvatske i svjetske umjetnosti koja su nastupala na ovoj pozornici obvezuju nas da nastavimo taj put. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu kroz svoju je povijest oblikovalo nacionalni identitet predstavljajući djela hrvatske i svjetske drame, opere i baleta, rekla je intendantica HNK-a Iva Hraste-Sočo.

Na same početke djelovanja HNK-a podsjetio je predsjednik upravnog odbora Školske knjige Ante Žužul.

– Prisjetimo se Strossmayera, koji je uz Ivana Mažuranića bio među najglasnijima kada su se tijekom Austro-Ugarske Monarhije stvarale ideje o izgradnji brojnih važnih državnih institucija, među kojima ističem Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, novo moderno sveučilište u Zagrebu te, naravno, HNK.

Središte kulturnoga života

Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je na izdavanju monografije.

Foto Claudia Bošković

– Hrvatsko narodno kazalište živo je središte kulturnoga života, simbol nacionalnog identiteta i vibrantno mjesto otkrivanja procesa stvaranja kazališne umjetnosti. Osvrnuo se i na djelovanje Vlade u promicanju rada kulturnih institucija i obnove nakon potresa.

– Zagreb, a kasnije i Petrinju, pogodila su dva razorna potresa koja su nam otežala provedbu planova za novi prostor HNK-a. Uz projekt solidarnosti Europske unije ostvarili smo dodatna sredstva za obnovu kompleksa HNK-a, poput onoga u Mesićevoj ulici, što nam je omogućilo otvaranje druge scene HNK-a. Usvojen je novi Zakon o kazalištima, povećane su plaće umjetnicima te je osiguran dostojanstven odlazak u mirovinu baletnih umjetnika, što je omogućilo nužno popunjavanje i pomlađivanje baletnog ansambla.

Govoreći o nastavku važnih projekata u kulturi, najavio je dodatna ulaganja u unaprjeđenje statusa umjetnika, donošenje novog Zakona o umjetnicima, osnivanje Centra za knjigu, uvođenje kulturne iskaznice, odnosno vaučera od 100 eura za osamnaestogodišnjake za kupnju knjige, ulaznice za kazalište, koncert, kino i druge kulturne sadržaje, te dovršetak cjelovite i energetske obnove kulturne baštine oštećene u potresima.

Do rujna ove godine putem Ministarstva kulture i medija obnavljalo se više od 500 zgrada, od kojih je više od 300 završeno, dok se diljem Hrvatske obnavlja ili je obnovljeno 14 državnih arhiva, a do sada je otvoreno već 30 novih ili obnovljenih knjižnica te koncertne dvorane u Osijeku i Splitu.