Foto: Pexels
Iako svi već znamo da nas prijateljstva čine sretnijima, stručnjaci su sada pokazali da nas čine i zdravijima, te mogu imati i dublji fizički učinak
povezane vijesti
Svi znamo da nas prijateljstva čine sretnijima, ali novo istraživanje pokazuje da ona mogu imati još dublji, fizički učinak. Ljudi koji njeguju bliske, podržavajuće odnose ne samo da imaju bolje raspoloženje i osjećaj pripadnosti, već i sporije stare na staničnoj razini.
Foto: Pexels
Nova studija provedena na Sveučilištu Cornell istraživala je kako kvalitetni odnosi s obitelji, prijateljima i širom zajednicom utječu na tzv. epigenetski sat – biološki pokazatelj koji mjeri brzinu starenja organizma.
Pokazalo se da oni koji imaju “društvenu prednost”, odnosno bogat, stabilan i topao društveni život, imaju sporiji rad tog sata. Njihove stanice stare sporije, mozak im ostaje “mlađi”, a tijelo pokazuje nižu razinu upale i manji rizik od bolesti srca i mozga.
Znanstvenici su pritom proučavali cijeli životni put sudionika; od odnosa koje su imali s roditeljima u djetinjstvu, preko osjećaja povezanosti sa zajednicom, do emocionalne podrške prijatelja i obitelji u odrasloj dobi. Upravo ta akumulacija društvenih veza tijekom života pokazala se ključnom za zdravlje i dugovječnost.
Drugim riječima, nije stvar samo u tome da danas imamo nekoliko bliskih prijatelja, već je važan kontinuitet. Naše tijelo pamti godine povezanosti, topline i podrške. Svaka iskrena veza doprinosi dugoročnom zdravlju, baš kao što svaka emocionalna udaljenost može ostaviti trag.
Iako jedno prijateljstvo ne može samo po sebi zaustaviti vrijeme, mreža koju gradimo kroz život doslovno oblikuje naš biološki sat. Što više ulažemo u odnose, to naše tijelo sporije stari. Prijateljstva, čini se, nisu samo dobra za dušu, već su i ključni sastojak dugovječnosti.
Foto: Pexels
