Potrošačke cijene u rujnu bile su 4,2 posto veće nego u rujnu prošle godine, pokazuje prva procjena inflacije za deveti ovogodišnji mjesec Državnog zavoda za statistiku, čime je nakon kratkotrajne ljetne stagnacije inflacija u Hrvatskoj ponovo ubrzala na godišnjoj razini.

Inflacija je, podsjetimo, u srpnju i kolovozu iznosila 4,1 posto, čime je bio prekinut tromjesečni trend ubrzavanja rasta cijena započet u svibnju kada je inflacija s travanjskih 3,2 posto skočila na 3,5 posto pa na 3,7 posto u lipnju.

Rastu troškovi

I u rujnu su najbrže, kao i tijekom cijele godine, rasle cijene usluga, i to za 6 posto, odmah ih slijede cijene hrane, pića i duhana koje su u odnosu na lanjski rujan veće za 5,6 posto, a značajniji skok od 4,5 posto bilježe i cijene energije. Na mjesečnoj razini, tj. u odnosu na kolovoz, cijene su u prosjeku veće za 0,4 posto, pri čemu su cijene usluga niže za 1,1 posto, a hrane, pića i duhana za 0,3 posto. S druge strane, najviše su porasle cijene industrijskih proizvoda, za 2,9 posto, a energije za 0,3 posto.

U Nezavisnim hrvatskim sindikatima upozoravaju da najveći rast bilježe usluge, hrana i energija, odnosno kategorije koje najviše utječu na svakodnevne troškove građana, pri čemu posebno zabrinjava rast cijena hrane i pića, koje su na godišnjoj razini rasle za 5,6 posto.

Na već visoke cijene hrane, dodatno poskupljenje predstavlja snažan udarac za kućanstva, kaže glavna ekonomistica Nezavisnih sindikata Izabela Delfa Mišić.

– Ako se pogleda struktura troškova, prosječno hrvatsko kućanstvo izdvaja 27 posto raspoloživog dohotka za hranu, dok je prosjek u EU-a 16,9 posto. To ne znači da kućanstva u EU-u manje troše na hranu, već da imaju veći raspoloživi dohodak i više prostora za druge izdatke. Važno je naglasiti da kućanstva s nižim primanjima i minimalnim plaćama često troše više od polovine svog raspoloživog dohotka na hranu, što im značajno ograničava mogućnosti za druge svakodnevne potrebe i životne izdatke, ističe Mišić.

Energetski pritisak

Pri tom upozorava na rast cijena energije na godišnjoj razini od 4,5 posto, ali i u odnosu na kolovoz za 0,3 posto.

– To utječe na sve sektore i posredno povećava troškove drugih proizvoda i usluga. Usluge bilježe godišnji rast od 6 posto, dok je mjesečno došlo do blagog pada od 1,1, što je uglavnom rezultat sezonskih promjena. Ipak, dugoročno ostaje snažan pritisak na troškove prijevoza, obrazovanja i smještaja. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije rastu relativno sporo godišnje (0,5 posto), ali mjesečne promjene (+2,9 posto) pokazuju da kratkoročne tržišne promjene i sezonski utjecaji još uvijek postoje, navodi Mišić.

– Inflacija u Hrvatskoj pokazuje da cijene rastu gotovo dvostruko brže nego prosjek EU-a, a istovremeno su plaće i dalje ispod europskog prosjeka. To znači da građani osjećaju dvostruki pritisak jer moraju plaćati europske cijene, ali s plaćama koje ne prate taj rast, zaključuje Mišić.

Dvostruko više nego u EU-u

Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, koji koristi Eurostat, a omogućava usporedbu s drugim članicama Europske unije, inflacija u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 4,6 posto, a samo Estonija ima veću inflaciju od 5,2 posto, dok istu stopu inflacije kao i mi imaju Slovaci. Hrvatska se tako opet, kao i tijekom cijele godine, našla pri samom vrhu zemalja EU-a po visini inflacije, i to deveti mjesec zaredom, pri čemu je inflacija u Hrvatskoj više nego dvostruko veća od prosjeka europodručja, koji za rujan iznosi 2,2 posto.