
iStock
Prvi put u povijesti, zaista smo nadohvat ruke otkrivanja atmosfere oko potencijalno nastanjivog stjenovitog egzoplaneta
povezane vijesti
- Astronomi otkrili da je patuljasti planet Ceres nekad davno imao uvjete za nastanak života
- Na udaljenom egzoplanetu sada pronađeni i neobični plinovi koji potiču nadu u postojanje života
- Znanstvenici došli do „neznanstvenog“ zaključka zašto je Zemlja već tri milijarde godina konstantno pogodna za život
Potvrde li detaljnije analize prva opažanja svemirskog teleskopa James Webb, astronomi bi mogli biti na korak do revolucionarnog otkrića – egzoplaneta koji ima atmosferu sličnu Zemljinoj i koji bi mogao imati uvjete za postojanje života.
Planet je dio planetarnog sustava TRAPPIST-1, udaljenog oko 40 svjetlosnih godina od Zemlje. Otkrili su ga belgijski znanstvenici 2016. godine i nadjenuli mu ime po svojem omiljenom pivu. Od tada je novi sustav dio intenzivnih astronomskih proučavanja.
“Zvijezda je vrlo, vrlo mala – veličine Jupitera – i ima najmanje sedam stjenovitih planeta koji kruže oko nje. Tri od njih nalaze se u onome što nazivamo nastanjivom zonom, što znači da su dovoljno blizu zvijezdi da bi, kad bi imali atmosferu, mogli održavati tekuću vodu”, kaže Nestor Espinoza, astronom u Znanstvenom institutu za svemirski teleskop u Baltimoreu.
Espinoza i njegovi kolege usredotočili su se na TRAPPIST-1 e, četvrti planet od zvijezde u sustavu. Četiri promatranja provedena 2023. godine teleskopom Webb nisu mogla isključiti prisutnost atmosfere, što je potaknulo optimizam.
“Na temelju prva četiri opažanja ne možemo reći da ovaj planet nema atmosferu, tako da je san još uvijek živ. To je super uzbudljivo, jer imamo program praćenja od još 15 opažanja”, dodaje Espinoza.
Webbov teleskop uspio je isključiti bilo kakvu atmosferu samo na TRAPPIST-1 b, ali porota još nije odlučila o ostalih šest, rekao je Espinoza, pri čemu se TRAPPIST-1 e smatra jednim od najboljih kandidata za tekuću površinsku vodu.
Espinoza je rekao da njegov tim planira završiti novi krug od 15 promatranja do kraja godine, od kojih su dvije trećine već dovršene. Ako tim pronađe nepobitne znakove atmosfere, potrebna su dodatna promatranja teleskopom u nadi da će se otkriti specifični kemijski potpisi plinova poput metana, koji je povezan sa životom na Zemlji.
Potvrda postojanja atmosfere bila bi revolucionarna, rekao je Espinoza.
“To bi riješilo veliku raspravu koja se trenutno vodi o tome mogu li ovi sustavi crvenih patuljaka održati atmosferu ili ne. Crveni patuljci su zapravo većina zvijezda u svemiru. Dakle, ako se to može dogoditi tamo, može se dogoditi bilo gdje. Mogućnosti za život se jednostavno umnožavaju”, pojasnio je.
No tvrdi da će rezultat biti uzbudljiv čak i ako se isključi atmosfera, jer bi to život na Zemlji učinilo još posebnijim.
“Također bi to postavio temelje za buduća istraživanja egzoplaneta koji kruže oko žutih patuljastih zvijezda poput Sunca, koristeći teleskope još snažnije od Webba koji su još uvijek u fazi planiranja”, zaključio je Espinoza.
S njim se slaže i Michaël Gillon, istraživački direktor Jedinice za astrobiološka istraživanja na belgijskom Sveučilištu u Liègeu.
“Po prvi put u povijesti, zaista smo nadohvat ruke otkrivanja atmosfere oko potencijalno nastanjivog stjenovitog egzoplaneta”, rekao je.