Aljaska, negdašnja “Ruska Amerika” gdje će se u petak sastati ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov američki kolega Donald Trump, izvor je carevinske nostalgije te manje ili više ozbiljnih teritorijalnih pretenzija.

Geografija i povijest ovog teritorija, koji je Rusija prodala Sjedinjenim Državama 1867. godine, simboliziraju postojanost veza između dviju velikih sila koje su se dugo sukobljavale tijekom hladnog rata i čiji su odnosi pogoršani otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022.

Samit u blizini grada Anchoragea stoga podsjeća na neke od najznačajnijih trenutaka detanta, odnosno popuštanja napetosti između SSSR-a i SAD-a u doba kada su sovjetski i američki vođe samostalno odlučivali o budućnosti svijeta.

“To je klasično organiziran samit, kao u doba detanta”, rekao je ruski politolog Fjodor Lukjanov na komunikacijskoj platformi Telegramu. “Nema posrednika: velike sile odlučuju same”, nastavlja.

“Kina nije blizu, a da Europa ne može biti dalje od Aljaske, rekao je.

“Vrhunac širenja”

No, pored toga što predstavlja jedinstveno mjesto za sastanak, Aljaska u Rusiji također evocira uspomene na carstvo koje je prethodilo SSSR-u.

“Rusiji Aljaska simbolizira vrhunac njezina širenja, kada je rusko kontinentalno carstvo jedini put uspjelo prijeći ocean poput europskih carstava”, ističe na internetskoj stranici think-tanka Carnegie Center ruski stručnjak Aleksandar Baunov, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom”.

Aljasku, koja je postala ruska kolonija u 18. stoljeću, Amerikancima je prodao car Aleksandar II. za 7,2 milijuna dolara.

Rusiji je bilo veoma teško iskorištavati i braniti teritorij zbog njegove udaljenosti. Carski dvor je tada pozdravio prodaju s obzirom na to da se zemlja suočavala s proračunskim poteškoćama.

Međutim, taj se stav kasnije promijenio kada su ondje pronađeni rudnici zlata, a potom i nafta. A Rusi su se ondje prvenstveno bavili krznarstvom i kožarstvom.

“Naši medvjedi”

Proteklih godina se u ruskoj javnoj sferi redovito raspravlja o cijeni za koju je Aljaska prodana, koju neki smatraju tričavom, ali i o pravnoj valjanosti transakcije.

U srpnju 2022., usred patriotskoj žara u Rusiji i napetosti između Moskve i Washingtona nakon invazije na Ukrajinu, predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin čak je i govorio o “zemljama koje valja vratiti”, nazivajući Aljasku “spornim teritorijem”.

Drugi ruski političari i medijske ličnosti povezani s ruskom državom su također davali slične izjave.

Međutim, u travnju 2014., nekoliko tjedana nakon aneksije ukrajinskog poluotoka Krima, Vladimir Putin je odbacio to svojatanje odgovarajući na pitanje ruske umirovljenice.

“Draga moja, zašto Vam treba Aljaska?”, uzvratio je, tvrdeći da Rusiju nije briga jer je “tamo toliko hladno”, a da je “70 posto teritorija” Rusije ionako u polarnim i sjevernim krajevima.

Ipak, ustvrdio je da je Aljaska prodana “jeftino”.

Moguće ponovno osvajanje tog teritorija česta je šala na ruskim društvenim mrežama. Jedna od poznatih tvrdnji jest da “naša duša” pati zbog gubitka Aljaske jer tamo “žive naši medvjedi”.