Milka Podrug Kokotović, velika hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, preminula je u 95. godini u Splitu. Rođena je 1930. u Dicmu. Djetinjstvo i mladost provela je u Splitu, gdje su joj i prije živjeli roditelji. Klasičnu gimnaziju je završila u Splitu, a potom upisuje glumačku školu u Zagrebu. Nakon prve godine i dobivši stipendiju, odlazi u Sarajevo pohađati još tri godine. U Sarajevu je i diplomirala. Za kazališni angažman odabrala je Dubrovnik i od 1954. godine ostala mu je vjerna. Samo je četiri puta glumački izbivala iz domicilnog mjesta – u Teatru &TD u Zagrebu, u HNK-u Split i u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Pored neprekidnog rada u vrlo raznovrsnom repertoaru dubrovačkog Kazališta Marina Držića, nastupa od 1964. i na Dubrovačkim ljetnim igrama i ostvaruje nezaboravne uloge.

Milka Podrug Kokotović snimila je niz igranih filmova, kao i televizijskih drama i serija. Od 1960. dobitnica je brojnih priznanja i nagrada, kako prigodnih i godišnjih, tako i nagrade za životno djelo. O njezinom glumačkom umijeću su s divljenjem i poštovanjem pisali ugledni kritičari, teatrolozi i kazalištarci.

Vrhunske interpretacije

U dubrovačkom Kazalištu Marina Držića ostvarila je više od 150 kazališnih uloga zavidna repertoarnoga raspona. U Teatru &TD glumila je Charlottu von Stein (Peter Hacks: »Razgovor u kući Stein o odsutnom gospodinu von Goetheu«, 1978.), a u splitskome HNK-u Strinu (Elvis Bošnjak: »Nosi nas rijeka«, 2002.). Na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvarila je neke od svojih vrhunskih interpretacija: Kraljica Anne (Bertolt Brecht: »Život i smrt Eduarda II., kralja Engleske«), Livija Ancila i Klara Anita (Miroslav Krleža: »Aretej«) i Claire (Friedrich Dürrenmatt: »Posjet stare dame«). Zapažene kreacije ostvarila je u komadima dubrovačkih dramatičara (Laura i Sadi u »Dundu Maroju« Marina Držića; Kate Kapuralica Vlaha Stullija; Slijepa Mare i Mara Beneša u »Dubrovačkoj trilogiji« i Gospođa Ane u »Maškaratama ispod kuplja« Iva Vojnovića) kao i u djelima stranih i domaćih modernih klasika: Madam Pace u »Šest lica traži autora« i Gospođa Frola u »Tako je (ako vam se čini)« Luigija Pirandella, Ranjevska (Anton P. Čehov: »Višnjik«), Osoba A (Edward Albee: »Tri visoke žene«), Hasanaginica (Milan Ogrizović), Giga Barićeva (Milan Begović: »Bez trećega«) i Klara (Krleža: »Leda«).

Različiti tipovi žena

Kako navodi natuknica u Hrvatskoj enciklopediji, kao oličenje karakterne glumice, podjednako je uspješna u ulogama tragičnih heroina (Jokasta u Euripidovim »Feničankama«) i komičnih likova (Dadilja u »Romeu i Giulietti« Williama Shakespearea). Glumila je najrazličitije tipove žena, od majki i intelektualki do seljanki i otmjenih dama, a iznimnom uvjerljivošću dočarava likove žena s dalmatinskog kamenjara i starice iz puka: antologijskim ostvarenjima smatraju se njezina Jele (Vojnović: »Ekvinocijo«) i Marija (Mato Vodopić: »Tužna Jele«). Nastupala je i na filmu (»Mirisi, zlato i tamjan«, Ante Babaja, 1971.; »Mećava«, Antun Vrdoljak, 1977.; »Karneval«, »Anđeo i Prah«, A. Vrdoljak, 1990.; »Ljeto za sjećanje«, Bruno Gamulin, 1990.), u TV-dramama, filmovima i serijama (»Naše malo misto«, »Libar Marka Uvodića«, »Poglavlja iz života Augusta Šenoe«, »Tuđinac«, »Zagrljaj«) te na dubrovačkom i zagrebačkom radiju. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (1993.).

Ljubav prema teatru

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti obitelji u povodu smrti Milke Podrug Kokotović, jedne od najvećih hrvatskih glumica, umjetnice koja je gotovo sedam desetljeća obogaćivala nacionalno glumište svojim jedinstvenim glumačkim kreacijama.

»Kroz stotine uloga, širokog repertoarnoga raspona, dokazala je kako veliko glumačko ime stvaraju ne samo talent, nego i iznimna profesionalnost, trud, kontinuirano usavršavanje, ali i ljubav prema teatru«, naglasila je te podsjetila da je Milka Podrug Kokotović bila i simbol Dubrovačkih ljetnih igara.

Kako prenosi HRT, naglasila je i da je Milku Podrug Kokotović jednakim oduševljenjem i nagradama pratila i publika i kritika, jer doista je jednako znala zasjati i u ulogama tragičnih heroina i komičnih likova, a bila je i strastveni istraživač dramskog teksta i idealni suradnik redatelja koji su tražili nove izraze u djelima stranih i domaćih dramatičara.