ZAGREBVlasnik posrnulog knjižarskog lanca Algoritam MK Neven Antičević nije jučer ponudio rješenje krize likvidnosti tvrtke, ali je upozorio da »postoji realna opasnost« za cijeli nakladnički sustav, ne otvore li se uskoro Algoritmove knjižare diljem Hrvatske, koje su činile 40 posto prometa gotovo 400 hrvatskih izdavača. Antičević na konferenciji za novinare nije krio razočaranje. »Ovo nisam očekivao, svi su mi pokazatelji ukazivali da smo održiv projekt. Dogodilo se potpuno iznenadno. Kriza predugo, predugo traje«, kazao je.

Implicitno je zamjerio papirničkim tvrtkama Ram3 i Focus, »koje nisu iz nakladničke branše«, jer su prve aktivirale zadužnicu, što je izazvalo lančanu reakciju aktiviranja dugova i zahtjeva nakladnika da im Algoritam vrati njihove knjige. Prema Antičeviću, sada su dvije mogućnosti: prva, da se povuku zadužnice i sve vrati na početak, što smatra malo vjerojatnim, i druga, da »netko« preuzme knjižare te tako sačuva i njih i radna mjesta. Više bi se moglo znati u ponedjeljak, »ako budu gotove sve inventure«.

Gašenje knjižara

Ne uspiju li dogovori i knjižare propadnu, »postoji realna opasnost« za cijeli sustav nakladništva i sve koji od njega žive. Antičević je iznio svoju verziju iznosa dugova: Algoritam MK duguje ukupno 10 milijuna kuna za 393 nakladnika, te isto toliko samo jednoj nakladničkoj kući – njegovom Algoritmu. »Nismo pogodovali sami sebi«, tvrdi. Više vremena nego mogućim rješenjima aktualne krize, Antičević je posvetio okolnostima poslovanja. Dugoročne prognoze nisu blistave: kaže kako im treba »samo nekoliko godina dobrog uzleta«, što »nije nemoguće«. Predbacio je i bankama: »Riječ je o klasičnom slučaju nelikvidnosti koju bismo, s potporom banke, prebrodili sa smiješkom«.

Antičević prognozira da će se dio, možda desetak, Algoritmovih knjižara morati ugasiti, a ostale će »možda preživjeti«. Po njemu, u Hrvatskoj je pedesetak knjižara viška: u gradovima manjim od pedeset tisuća stanovnika taj posao, bez sufinanciranja, ne može biti isplativ, tvrdi. S druge strane, »ugasiš li knjižaru, nestaje i promet«, jer »i navika čitanja može se izgubiti«.

O Ministarstvu kulture

Najavu Ministarstva kulture o strategiji podrške čitanju pozdravio je s ironijom, jer »dolazi dvadeset godina prekasno«, pa će se »odraziti možda na sljedeću generaciju«. Antičević kaže kako sustavu knjige »ne treba novac države, nego bogato društvo koje čita«. Iznio je i svoje ideje za oporavak knjižarskog tržišta: besplatan najam, sufinanciranje otvaranja knjižara i nabavke knjiga, potporu banaka, manji porez na zaposlene, obveznu prodaju školskih udžbenika u knjižarama te promjenu lektire tako da djeca čitaju što žele, ali i da, po uzoru na Njemačku, knjigu za lektiru moraju kupiti.