Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. prosinca 2019.
Komentar

Nagrada hrvatskog glumišta: Provincijalizam "oskarovske" dodjele koji treba promijeniti

Foto: Sergej Drechsler
Foto: Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 28. studeni 2017. u 21:56 2017-11-28T21:56:51+01:00

Na meti kritika nerijetko je  scenska provedba svečane dodjele Nagrade. Ni ove godine nisu izostale blještave opravice, crveni tepih i kvaziglamur, a sve je »začinjeno«  fanfarama

ZAGREB Nagrada hrvatskog glumišta ove je godine proslavila 25. jubilej. Možda je to pravo vrijeme da se postave neka pitanja i razmisli o eventualnim promjenama. Podsjetimo, Nagradu su 1992. godine utemeljili Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatska radiotelevizija i Večernji list, a u nastojanju da pridonesu daljnjoj popularizaciji i afirmaciji kazališne, radijske i televizijske umjetnosti.

Prema pravilniku o dodjeli Nagrade, svake godine može se dodijeliti do 20 nagrada za dramu, operu, operetu ili mjuzikl, svake parne godine do 4 nagrade za suvremeni ples te svake neparne godine do 5 nagrada za balet. Svake godine dodjeljuje se nagrada za kazališnu scenografiju i nagrada za kazališnu kostimografiju te dvije nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje.

U pravilniku piše da se nagrade dodjeljuju državljanima RH, što je upitna stavka – jer u hrvatskim kazalištima djeluje dosta umjetnika iz inozemstva, naročito u baletu, koji možda nemaju hrvatsko državljanstvo. Također, domaći teatri često angažiraju redatelje iz inozemstva koji slijedom toga ne mogu dobiti nagradu, jer nisu državljani Hrvatske. O promjeni ovog članka definitivno bi trebalo razmisliti.

Riječki laureati

Ove godine dodijeljeno je 29 nagrada u drami, operi i baletu, pa bi se moglo zaključiti i da se radi o hipertrofiji nagrada. Dodjela Nagrade hrvatskog glumišta često se nalazila na udaru kritike, a ova ceremonija po uzoru na dodjelu Oscara naišla je na satiričku obradu u predstavi »Hrvatsko glumište« Olivera Frljića i Marina Blaževića. Riječki HNK ove se godine ipak odlučio uključiti u nominacije, ali je odluku o tome koje će svoje predstave nominirati prepustio svojoj publici.

Na kraju je riječki »Zajc« dobio Nagradu HG-a za najbolju opernu predstavu – »Otella« Giuseppea Verdija, pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa i u režiji Marina Blaževića – dok je za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u baletu nagrađena Marta Kanazir za ulogu Titanije u baletu »San Ivanjske noći«, u koreografiji i režiji Lea Mujića i u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca. Od umjetnika iz Rijeke još su bili nominirani Giorgio Surian, Diana Haller, Stefano Katunar i Ksenija Duran Krutova te Staša Zurovac za koreografiju i režiju baleta »Labuđe jezero« u produkciji riječkog HNK-a, a Riječanka Manuela Paladin Šabanović dobila je nagradu za kostimografiju u baletu »Gospoda Glembajevi« u režiji Lea Mujića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Riječke nominacije u drami i lutkarstvu su izostale.

Na ovogodišnjoj dodjeli trijumfiralo je Zagrebačko kazalište mladih, koje je dobitnik velikih četiriju Nagrada hrvatskog glumišta – »Črna mati zemla« nagrađena je za najbolju dramsku predstavu u cjelini, a »Sherlock Holmes« za najbolju predstavu za djecu i mlade. Uz glavnu nagradu, »Črna mati zemla« donijela je nagradu i Dori Ruždjak Podolski za najbolje redateljsko ostvarenje te Urši Raukar za sporednu žensku ulogu.

Dobro je prošao i HNK Zagreb – nagradu za najbolju sporednu mušku ulogu dobio je Siniša Popović za Nikolu u predstavi »Ljudi od voska« (neki smatraju da je to ipak glavna uloga u dramskom triptihu Mate Matišića), Ljubomir Puškarić dobio je nagradu za ulogu Markiza Rodriga od Pose u operi »Don Carlo«  Giuseppea Verdija, a Matija Meić nagrađen je za ulogu Figara u operi »Figarov pir« Wolfganga Amadeusa Mozarta. Slavio je i zagrebački Balet, koji je nagrađen za najbolju predstavu u cjelini – »Gospodu Glembajevi« prema Miroslavu Krleži, za najbolje koreografsko ostvarenje (Leo Mujić za koreografiju i režiju baleta »Gospoda Glembajevi«) te Iva Vitić Gameiro za ulogu Julije u baletu »Romeo i Julija« u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Previše nagrada

Na meti kritika nerijetko je bila i scenska provedba svečane dodjele Nagrade hrvatskog glumišta, koja pokušava oponašati oskarovsku dodjelu. Ni ove godine nisu izostale blještave opravice, crveni tepih i kvaziglamur, a čitav taj provincijalizam »začinjen« je fanfarama. Ovoga puta režija je povjerena iskusnoj kazališnoj redateljici Ivici Boban, koja je kao provodni motiv uzela 450. godišnjicu smrti Marina Držića. Osim citata iz Držićevih djela, na programu su bili i Bašćanska ploča i Marulićeva »Judita«, a ritam je davao linđo. Uz naglasak na hrvatskoj kulturnoj baštini i tradiciji, nešto prostora posvećeno je i mladima koji su budućnost hrvatskog teatra, a ceremonija je pomalo otužno završena nastupom klaunova.

Pored previše nagrada, dugačke su bile i zahvale dobitnika, tako da je izravni televizijski prijenos trajao više od dva sata. Dobitnici su uobičajeno zahvaljivali svojim suradnicima i članovima obitelji, a jedna dobitnica zahvalila je i svecima zaštitnicima. Nije izostalo ni zalaganje za pravedniju zajednicu, aktivističko pozivanje na uvažavanje različitosti i spominjanje Vlade Gotovca. U svoj toj gunguli na pozornici zagrebačkog HNK-a, najveći umjetnički i ljudski dignitet imale su riječi ovogodišnjih dobitnika Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – Zdenke Heršak i Vladimira Kranjčevića.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.