Shutterstock

Poznati servis za fotografije priznao: Koriste alat za cenzuru – zaposlenici pobijesnili

P. N.

FOTO/Pixabay

FOTO/Pixabay

"Svaki dan kada dolazimo na posao, činimo svijet gorim mjestom", požalio se jedan od zaposlenika.



Shutterstock je kompanija sa sjedištem u New Yorku i već dugi niz godina je jedna od najvećih platformi za objavu fotografija koje se mogu koristiti. Prema pisanju Insidera, koristili su alat za filtriranje koji je sprječavao korisnike s kineskom IP adresom da traže fotografije koje se prema kineskoj vladi, smatraju kontroverznima.


Izvedbu kineske “crne liste” prvi je otkrio Sam Biddle iz The Intercepta ova tjedan. Otkriće je razljutilo zaposlenike Shutterstocka koji smatraju da implementacija alata kineske vlade za cenzuru, krši politiku kompanije te njezine vrijednosti. Otkriće stiže usred kontroverzi drugih, poput Googlea, NBA i  Activision Blizzarda koji su morali napraviti vrlo teške “kompromise” u svrhu očuvanja poslova u Kini.


Glasnogovornik kompanije je potvrdio da je riječ o “prilagodbama funkcionalnosti tražilice”, koje su krenule u listopadu. Kineski korisnici istražuju fotografije pod novim uvjetima, a upišu li “predsjednik Ci”, “Mao”, “žuti kišobran”, “kineska zastava” i “diktator” – neće pronaći ništa. Cenzura je proširena i na mnoge druge pojmove, poput “pokret kišobrana”.




Crna lista kontroverznih pojmova pogađa samo IP adrese koje dolaze iz Kine, potvrđuju novinari Insidera koji su sve ove pojmove pretraživali iz New Yorka i – pronašli odgovarajuće fotografije. Na pitanje koliko daleko ide veza Shutterstocka s cenzurom kineske vlade, glasnogovornik kompanije objašnjava da je u interesu “prikloniti se lokalnim zakonima.”


Shutterstock je u Kini prisutan od 2014. godine, ali ova crna lista je novost. Kao znak prosvjeda, više od 180 zaposlenika kompanije je potpisalo peticiju kojom izražava nezadovoljstvo odlukama firme da “pomogne cenzuri kineske vlade”.


“Vjerujemo da će bilo koji oblik cenzure postaviti štetan presedan i imati loše efekte na našu kompaniju, Kinu i svijet. Pokoravajući se, omogućujemo nepravdu, uključujući i diskriminaciju ljudi Hong Konga, supresiju kineskih političkih disidenata i potkopavanje suverenosti Tajvana”, stoji u peticiji.


Peticija je pohvalila prethodna stajališta kompanije po pitanju neutralnosti, imigracije i anti-semitizma, ali kaže da je pitanje sada drugačije jer utječe na jednu od najvećih novih baza klijenata. Ulagujući se kineskim cenzurama, “poslat ćemo poruku da naši napori prema našim vrijednostima dolaze na drugo mjesto”. 


Nakon što su poslali peticiju, stigao je odgovor i izvršnog direktora te osnivača kompanije, Jona Oringera. “Kineska vlada je rekla da ako želimo nastaviti poslovanje u Kini, moramo se prilagoditi državnim zakonima o distribuciji određenog sadržaja u Kini. Temeljem dostupnih informacija, odlučili smo da određeni pojmovi neće dati rezultat u obliku fotografije za korisnike u toj regiji”. 


U pismu je Oringer koristio pojam “filtrirati” umjesto “cenzurirati”.


Oringer je napisao i da pozdravlja internu debatu između zaposlenika i kaže da je odluka o proširenju stranice na kinesko tržište napravljena nakon “pažljive evaluacije svih čimbenika u svrhu omogućavanja maksimalne vrijednosti”. Shutterstock priznaje da je kompanija suočena s izborom: bez cenzure će napustiti kinesko tržište ili će ostati na tržištu od potencijalnih 1.3 milijarde korisnika. Odabrali su ovo drugo.


“Vjerujemo da je vrjednije za one koji pričaju priče, da imaju pristup našoj kolekciji kako bi kreativno i mirno mogli ispričati svoju priču”, piše Oringer. Njegov odgovor nije dobro “sjeo” jednom od zaposlenika koji je za The Intercept izjavio: “Svaki dan kada dolazimo na posao, činimo svijet gorim mjestom. Za što? Da bi mogli prodati fotke voća na bijeloj pozadini u Kini.”