BRUXELLES/STRASBOURG Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u utorak u Strasbourgu da je britanski zahtjev da se osigura poseban status za njezin financijski sektor neprihvatljiv za ostale članice EU-a, zbog čega nije došlo do konsenzusa oko promjene Lisabonskog ugovora kako bi se učvrstila financijska disciplina.

»Velika Britanija je u zamjenu za svoj pristanak tražila posebni protokol o financijskim uslugama, što bi nanijelo štetu jedinstvenom tržištu i zbog toga kompromis nije bio moguć«, rekao je Barroso na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu na kojoj se raspravlja o rezultatima prošlotjednog samita EU-a.

Tko u propast, tko u izolaciju

Čelnici Europske unije odlučili su krajem prošlog tjedna da će, zbog protivljenja Velike Britanije, pripremiti novi međudržavni sporazum koji vodi prema ekonomskoj i fiskalnoj uniji zemalja eurozone.

Osim 17 zemalja eurozone, mogućnost pristupanja novom sporazumu najavile su Švedska, Danska, Poljska, Češka, Mađarska, Litva, Latvija, Rumunjska i Bugarska, s tim da će se vlade Švedske, Danske i Mađarske prije toga konzultirati sa svojim parlamentima. 

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy najavio je na istoj sjednici da će novi fiskalni pakt biti potpisan na samitu EU-a početkom ožujka sljedeće godine. Novi ugovor o fiskalnoj uniji trebao bi biti ratificiran do lipnja sljedeće godine.

Čelnici glavnih političkih skupina u Europskom parlamentu pozdravili su dogovor o novom fiskalnom paktu, izrazili žaljenje zbog britanskog odbijanja te zatražili da se uz proračunsku disciplinu predvide i mjere za gospodarski rast.

»Dvadeset i šest od 27 zemalja shvatilo je da je bolja podijeljena suverenost od suverenosti koja je talac tržišta«, rekao je čelnik najveće parlamentarne skupine EPP-a Joseph Daul.

On je također postavio pitanje britanskog prava na povrat sredstava iz europskog proračuna, za što se izborila još nekadašnja premijerka Margareth Thatcher.

»Otvoreno je pitanje mjesta Velike Britanije u Europi. Izolacija Britanije jasno pokazuje da tamošnja koalicija Europsku uniju vidi kao puku zonu slobodne trgovine, bez solidarnosti i odgovornosti prema partnerima.

U tom kontekstu, mislim da bi britanski rabat (povrat sredstava iz europskog proračuna) trebalo dovesti u pitanje. Novac naših poreznih obveznika trebao bi biti korišten za druge svrhe, a ne za nagradu sebičnih i nacionalističkih stajališta«, rekao je Daul.

Odluku britanskog premijera Davida Camerona da se ne pridruži ostalim članicama EU-a posebno su pozdravili britanski euroskeptični zastupnici u Europskom parlamentu.

»Mi ćemo biti prva zemlja koja će istupiti iz EU-a, ponovno ćemo vratiti svoju slobodu, a vi ćete nastaviti putem koji vodi u propast«, rekao je Nigel Farage.

Klausova realnost

U međuvremenu, svega nekoliko dana nakon što su lideri Europske unije na samitu u Bruxellesu odlučili da kroz Međunarodni monetarni fond  kanaliziraju 200 milijardi eura za spas eurozone tom su se potezu suprostavile češka, estonska i njemačka središnja banka sličnim komentarima koji su se već prije mogle čuti u Japanu, Kanadi i SAD.

Kako prenosi EUobserver član njemačke središnje banke Andreas Dombret izjavio je za Handelsblatt da institucija u kojoj on radi ne smije financirati proračune drugih europskih država pa ni na ovakav prekriveni način.

Njemački udio u takvom MMF paketu iznosio bi 45 milijardi eura i za njega će se danas pred zastupnicima njemačkog parlamenta pokušati izboriti kancelarka Angela Merkel.

U Pragu je svoje mišljenje već iskazao euroskeptični predsjednik Vaclav Klaus koji je najavio da Češka u tome neće sudjelovati.

“Češka republika bilježi deficit koji ne može eliminirati i u ovom bi trenutku bilo krajnje neodgovorno povećavati naš dug kako bismo osigurali više novca za zajmove ekstremno zaduženim zemljama. Time se samo odugovlači suočavanje sa realnošću«. Češki udio bi bio 3,5 milijardi eura što je prema riječima njenog ministra financija za zemlju preveliki iznos.

Poljska međutim, ima namjeru sudjelovati u MMF projektu, ali s manjim iznosom od planiranog, s tim da u Bruxellesu očekuju da države izvan eurozone ukupno sakupe oko 50 milijardi eura dok bni ostatak do 200 milijardi eura trebao stići iz eurozone.

Članice eurozone koje se već nalaze u nekom od oblika financijske pomoći kao što su Mađarska ili Rumunjska vjeruju da one neće morati uplaćivati svoj dio novca u MMF fondove.