Nedostatak kapaciteta

Autizam sve veći problem: “Nemamo više mjesta u Centru, ne znamo gdje će nova djeca”

Ingrid Šestan Kučić

Foto: V. KARUZA

Foto: V. KARUZA

Kada napune 21 godinu, iz Centra prelaze u Odjel za autizam pri Centru za rehabilitaciju, gdje smo također došli do popunjenja kapaciteta. Imamo 22 korisnika, kaže predsjednica riječke Udruge za autizam Lidija Penko



RIJEKA – »Još uvijek nevidljivi, a sve nas je više« moto je pod kojim je Udruga za autizam Rijeka kao članica Saveza udruga za autizam Hrvatske i Autism Europe na Korzu obilježila Svjetski dan svjesnosti o autizmu. Uz tradicionalno puštanje plavih balona predsjednica Udruge, Lidija Penko, upozorila je na problem nedostatka prostornih i kadrovskih kapaciteta za školsku djecu, ali i za odrasle s autizmom na području grada Rijeke i Primorsko-goranske županije.


– Grad i Županija podržavaju nas u programu rane intervencije, a iako imamo i Centar za autizam, te Centar za rehabilitaciju gdje je Odjel za autizam sve je više djece na obje lokacije i potreban je veći prostor. Bez obzira na poboljšanu dijagnostiku evidentno je da je osoba s autizmom, svugdje u svijetu, sve više. Zoran primjer je riječki Centar za autizam gdje se nekada na godišnjoj razini upisivalo jedno do dvoje djece, a sada svake godine upiše se njih 10 do 15. Mjesta u Centru za autizam više nema. Imamo više od 35 korisnika i za iduću školsku godinu ne znam gdje će nova djeca.


Kada napune 21 godinu, iz Centra prelaze u Odjel za autizam pri Centru za rehabilitaciju, gdje smo također došli do popunjenja kapaciteta. Imamo 22 korisnika. Istovremeno, djeca s poremećajem iz spektra autizma upisuju se i u Centar za odgoj i obrazovanje, ali i u redovne škole. Evidentno je više, ne samo autizma, nego svih razvojnih poremećaja. Ne znamo što je uzrok, jer nema egzaktnog pokazatelja što uzrokuje autizam. Radimo na tome da u suradnji s Gradom, Županijom i Ministarstvom nađemo novi prostor, istaknula je Penko.


Problem struke




Upozorila je i na problem struke, jer sve je teže naći rehabilitatore i defektologe.


– Sve je teže naći i njegovatelje. Problema je dosta. Sada imamo Zakon o asistentima, projekcija je da trebamo 14 tisuća asistenata, a teško ih je naći, kazala je predsjednica Udruge.


Dodajući da je zadnjih desetljeća puno napravljeno za osobe s autizmom, kazala je da ipak treba još raditi na osvještavanju, jer osobe s autizmom su dio društva i ravnopravni građani.


– Ovakvim akcijama, kao što je obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, osvještavamo javnost da su oni tu i da moraju biti uvaženi. Treba tolerancije i razumijevanja s obzirom na to da se radi o osobama s težim senzornim problemima i naš uobičajeni svijet za njih je strašan i plaši ih. Diljem Hrvatske roditelji se suočavaju s raznim problemima, lutaju dok dođu do dijagnoze, imaju problema s upisom u vrtiće, problema s asistentima u školama, ali i s razumijevanjem učiteljskog kadra i kolega.


Problema je podosta. Unatoč zakonima u kojima su osobe s autizmom prepoznate, realizacija i dostupnost usluga u praksi još uvijek je uvelike problematična i ne prati pozitivnu zakonsku regulativu i Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom, naglasila je Penko.


Stoga, iako je moto Autisma Europe za 2024. »Nismo nevidljivi«, čime se poručuje da su osobe s autizmom tu u zajednici i da im trebaju biti dostupne sve usluge od rane do odrasle dobi u svim segmentima života kao i ostalim građanima, evidentna je važnost kontinuiranog osvještavanja o osobama s autizmom i njihovim pravima.


– Stoga smo mi naš moto prilagodili našim uvjetima, kazala je Penko.



Žalba Ministarstvu


Također, Udruga planira uložiti žalbu Ministarstvu prometa vezano uz novi Zakon o povlasticama u prometu i EU kraticu za osobe s invaliditetom, jer Ministarstvo nije uvažilo zahtjeve Udruge da zakon obuhvati i osobe s autizmom zbog njihovih složenih senzornih teškoća. Iz Udruge poručuju kako su iz Ministarstva dobili odgovor da se neće uvoditi nove kategorije invalida, a onda se po stupanju Zakona na snagu shvatilo da su uveli dvije nove kategorije osoba s invaliditetom, ali i da osobe s autizmom nisu uvrštene. Penko ja najavila i nastavak rada na postavljanju komunikacijskih ploča diljem Primorsko-goranske županije kao i interaktivnih panela u KBC-u Rijeka, a radit će i na edukaciji zdravstvenog kadra KBC-a za korištenje alata potpomognute komunikacije tijekom pregleda.


Podršku radu Udruge su dale pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke Karla Mušković i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić obje istaknuvši kako će Grad i Županija nastaviti podupirati Udrugu.


Sve više djece s poremećajima iz spektra autizma


Činjenicu da je u vrtićima i školama sve više djece s poremećajima iz spektra autizma potvrđuje i predsjednica Udruge Svjetionik, Dajana Stjepanović. Riječ je o Udruzi koja na volonterskoj bazi nudi edukacijsko-rehabilitacijski rad s djecom i mladima s teškoćama u razvoju te pruža pomoć u učenju i organizira edukativne radionice, a ove godine prvi put organiziraju i Mjesec autizma.



– Prošle godine prvi smo put organizirali Tjedan autizma i bio je jako veliki interes, a ove godine odlučili smo se za Mjesec autizma. Sva događanja imaju i humanitarni karakter, a dio događanja namijenjen je odgojiteljima i stručnim suradnicima u školama. Već sada imamo veliki broj prijava za predavanja, jer očito je da oni koji rade s djecom s teškoćama nemaju gdje dobiti podršku, kaže Stjepanović.


Tijekom travnja organizirat će se nekoliko humanitarnih kvizova, kao i humanitarni nogometni turnir i kotlić već ove subote u Viškovu. Sva prikupljena sredstva utrošit će se za pokrivanje troškova Mjeseca autizma koji će ugostiti i predavače iz Pule te Zagreba.