OKRUGLI STOL

Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka. Za djecu s autizmom ključ je rana dijagnoza

Ingrid Šestan Kučić

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

Ulazak rane inervencije u sustav domova zdravlja ubrzat će dijagnostiku i terapiju. Idealno je reagirati kada dijete ima 18 mjeseci kako bi se pokrenuo dijagnostički postupak te da utvrdimo je li riječ o poremećaju iz spektra autizma ili se radi o nečem drugom, istaknuo je prof. dr. Prpić



RIJEKA – Prva moja pacijentica s poremećajima iz spektra autizma prošle je godine diplomirala na informatici. S njezinom sam majkom prošao sve, od upisa u dječji vrtić, preko škole, do inkluzije, integracije i svih borbi. Znam koliko je tu bilo razgovora, traženja pomoći, ali da ta majka nije tražila i da nije imala potporu Udruge, to se ne bi ostvarilo – istaknuo je prof. dr. Igor Prpić na jučerašnjem okruglom stolu ‘’Potpomognuta komunikacija u praksi« koji je organizirala Udruga za skrb autističnih osoba Rijeka u okviru obilježavanja Svjetskog dana svjesnosti o autizmu.


Važnost struke


Dodajući da bez suradnje struke, udruga pacijenata ili roditelja oboljelih te lokalne zajednice nema napretka, Prpić je komentirajući ulazak rane intevencije u djelokrug rada domova zdravlja kazao da je Dom zdravlja Primorsko-goranske županije spreman za takav rad, a sve što se čeka je mreža nakon koje se može raspisati natječaj za timove.


– Ulazak rane inervencije u sustav domova zdravlja ubrzat će se dijagnostiku i terapiju. Među djecom s poremećajem iz spektra autizma njih 40 posto ima spori razvoj govora. Većina djece kod liječnika dolazi na pregled zato što ne govori, a do 18 mjeseci govori manje od šest riječi. To je već alarm da nešto treba učiniti. Ako s dvije i pol godine ne koristi rečenice, a s četiri ima nerazumljiv govor i tek se tada reagira, to je kasno. Idealno je reagirati kada dijete ima 18 mjeseci kako bi se pokrenuo dijagnostički postupak te da utvrdimo je li riječ o poremećaju iz spektra autizma ili se radi o nečem drugom, istaknuo je prof. dr. Prpić.


Sustavna podrška




Upozoravajući kako se usporen razvoj govora ne smije zanemariti, kazao je da 70 posto djece koja imaju usporen govor, do četvrte godine progovori. Komentirajući slučajeve roditelja koji »lutaju« i kasno dolaze na dijagnostiku, Prpić je kazao da njegovo iskustvo govori kako roditelji puno puta ne žele prihvatiti informaciju.


– O poremećajima iz spektra autizma treba govoriti proaktivno, jer tu rezultata ima ako se rano krene, a ljudima je vrlo teško to prihvatiti. S ranom intervencijom i ranim početkom terapije postižu se jako dobri rezultati. U Rijeci se dijagnostika napravi u roku od deset dana, napomenuo je Prpić.


Na činjenicu da ima roditelja koji nisu dovoljno informirani upozorila je i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unapređenje kvalitete života Grada Rijeke Karla Mušković, istaknuvši da podršku roditeljima treba usustaviti, dok je predsjednica Udruge Lidija Penko predstavila projekt potpomognute komunikacije kojim će se educirati i liječnički kadar.


– Potpomognuta komunikacija je inovativna tehnika koja simbolima nadomješta prirodni govor. To je ključni alat za izražavanje i povezivanje osoba s autizmom, omogućujući duboko razumijevanje i podršku u prevladavanju komunikacijskih izazova, kazala je Penko.


Brašćine popunjene za tri godine


Od osnivanja vrtića do Centra za autizam i Odjela Brašćine u okviru Centra za rehabilitaciju Grad Rijeka je uvijek stajao uz Udrugu. Međutim, Odjel na Brašćinama, kao i Centar za autizam, popunili su se. Odjel Brašćine popunio se u roku tri godine. Računamo na podršku Grada u traženju novih prostora – upozorila je Penko.


Ujedno je dodala da je Rijeka bila pionir u pratnji djece s poremećajem iz spektra autizma.


– O suradnji s KBC-om Rijeka ne moram niti govoriti. U Rijeci nema dugog čekanja na dijagnostiku i nema »lutanja«, istaknula je Penko.