Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 28° 4
Sutra: 28° 28° 4
23. kolovoza 2019.
Strasbourg uskoro o dva slučaja nasilja u Hrvatskoj

Uskoro stroži kriterij za zločin iz mržnje prema LGBT osobama?

Foto D. Kovačević
Foto D. Kovačević
Autor:
Objavljeno: 26. svibanj 2014. u 13:26 2014-05-26T13:26:00+02:00

Time što je Strasborug prihvatio tužbe i tražio očitovanje od Vlade, odvjetnica oštećenih smatra da Sud za ljudska prava ima različito mišljenje od Hrvatske o kršenjima prava osoba manjinske spolne orijentacije

ZAGREB » Pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu vode se prvi slučajevi zbog kršenja prava osoba manjinske spolne orijentacije u Hrvatskoj. Radi se o dva slučaja, u prvom je riječ o zločinu iz mržnje i njegovom pogrešnom kvalificiranju pred hrvatskim sudovima, a u drugom o diskriminaciji istospolnih partnera u slučaju u kojem je jedna od tih osoba stranac. Oba slučaja imaju svoju pravnu pretpovijest u Hrvatskoj.

Remećenje reda

U prvom slučaju žena je 2010. napadnuta u Zagrebu, dobila je batina, a napadaču je motiv za napad bila spolna orijentacija osobe. Kako nam je kazala odvjetnica Natalija Labavić, pravna zastupnica oštećenih pred Strasbourgom u oba slučaja, policja je protiv nasilnika pokrenula prekršajni postupak, tuživši ga za remećenje javnog reda i mira. Nije pokrenula kazneni postupak zbog zločina iz mržnje, iako su, kako tvrdi Labavić, postojali svi elementi i zakonske pretpostavke za to. Pretučena žena nije ni znala da se vodi prekršajni postupak u kojem nije ni dala iskaz sudu. Počinitelj je priznao krivnju i kažnjen je globom od 300 kuna. Zbog zločina iz mržnje oštećena je pokrenula kazneni postupak, a tek je tada doznala da je u tom predmetu već završen prekršajni postupak.

   – Tužba je odbačena na svim sudovima u Hrvatskoj, uključujući i Ustavni sud. Nakon toga smo postupak pokrenuli pred Europskim sudom za ljudska prava, kazala je Labavić. Labavić i njena klijentkinja smatraju da je djelo pogrešno kvalificirano kao prekršajno, a ne kazneno. Labavić smatra da je Republika Hrvataka u ovom slučaju prekršila niz odredbi Europske konvencije o ljudskim pravima: povređeno je pravo na obiteljski život, riječ je o diskriminaciji, a povrijeđena su i prava na pristup sudu i pravo na djelotvorno pravno sredstvo. Samo dva mjeseca nakon što je podnesena tužba Sudu u Strasbourgu taj je Sud tužbu i prihvatio i od hrvatske Vlade zatražio, kako je uobičajeno, očitovanje. Labavić je kazala da je Vlada u svom očitovanju navela kako se ne radi o predmetu o kojem Europski sud za ljudska prava može odlučivati, iako je očito da taj Sud za početak o tome ima suprotno mišljenje od hrvatske Vlade.

   Labavić očekuje, u slučaju da dobije spor, da će taj Sud naložiti Hrvatskoj da ubuduće promijeni praksu policije i općinskih državnih odvjetništava te da oni prestanu s praksom da zločine iz mržnje, ako nema teških tjelesnih povreda, ne kvalificiraju kao zločine iz mržnje.

Očita diskriminacija

U drugom slučaju riječ o tome da su dvije osobe istospolne orijentacije, od kojih je jedna strankinja, htjele zajedno živjeti u Hrvatskoj. Od Ministarstva unutarnjih poslova zatraženo je pravo na boravak, a kao razlog je navedeno spajanje obitelji. Međutim, istospolne osobe prema Zakonu o strancima nemaju to pravo, za razliku od izvanbračnih zajednica. Taj je slučaj prošao hrvatsku sudsku vertikalu, završio i na Ustavnom sudu, a sada se o njemu raspravlja u Strasbourgu. Marko Jurčić iz Zagreb Pride procjenjuje, budući da je uvjeren da je riječ o očitoj diskriminaciji, da će u tom slučaju Sud sigurno presuditi u korist tužitelja, a protiv Republike Hrvatske.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka