Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 2n
Sutra: 17° 17° 2n
24. svibnja 2019.
Domaće greške i pad cijene nafte

Štern o ugroženoj energetskoj poziciji Hrvatske: Bušenje Jadrana traljavo odrađen posao

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 13. rujan 2015. u 22:34 2015-09-13T22:34:05+02:00

Mi smo na repu svega, i mali, i upravo zato moramo biti puno aktivniji od većih država, kako opet ne bismo ostali bez ičeg, kaže energetski konzultant Davor Štern, a činjenicu da će najvjerojatnije samo ENI ostati na jednom malom polju u Jadranu, ocjenjuje našu grešku, a manje kao posljedicu pada cijene nafte

Ruski energetski div Gazprom u Vladivostoku je s njemačkim E.ON-om, austrijskim OMV-om i britanskim Shellom potpisao pismo namjere gradnje Sjevernog toka 2, plinovoda koji će većim dijelom pratiti trasu prvog Sjevernog toka (Nord Stream), plinovoda puštenog u promet prije nekoliko godina, a kojim ruski plin, zaobilazeći Ukrajinu, ispod Baltičkog mora dolazi u Njemačku. Taj postojeći kapacitet od 55 milijardi kubika plina na godinu Europi nije dovoljan i želi ga udvostručiti Sjevernim tokom 2, vrijednim gotovo deset milijardi eura. Kako se ni kapaciteti Sjevernog toka 1 ne koriste u potpunosti, jer EU Gazpromu ograničava pristup njemačkom nacionalnom plinovodu, postavlja se pitanje zašto onda Njemačka s Rusima, kojima je, usput rečeno, EU obustavila i projekt gradnje plinovoda Južni tok, sad dogovora još jednu cijev sjevernog plinovoda, kraj poluprazne prve, već izgrađene cijevi. I što ova, kao i druge velike energetske investicije u Europi, znači za naše, domaće energetske projekte, prije svega gradnju LNG terminala na Krku,  TE Plomin C, za istraživanja nafte i plina u Jadranu?

Trebamo »ambasadore«

– Hrvatska energetika, nažalost, ovisi o dnevnoj politici, umjesto o dobroj energetskoj stretegiji. Mi smo na repu svega, i mali, i upravo zato moramo biti puno aktivniji od većih država, kako i opet ne bismo ostali bez ičeg. Mi moramo imati svoje »ambasadore« na svim većim energetskim skupovima u Europi i svijetu, koji će zagovarati naše interese i predstavljati hrvatske projekte«, napominje energetski konzultant Davor Štern. Napravi li se još jedan plinovod Sjevernog toka, i količina plina koja ide direktno iz Rusije u Njemačku udvostruči na preko sto milijardi kubika godišnje, plina bi trebalo biti i za balkanske države, pa tako i za nas, ističe Štern.

Kako pak naglašavaju neki drugi energetičari, to što je obustavljen projekt Južnog toka, kojim bi ruski plin također zaobilazio Ukrajinu na putu prema Europi, rezultat je američkog pritiska, zbog kojeg su mnoge države digle ruke od projekta. Kako utjecaja SAD-a na Njemačku, međutim, nema, barem ne u tolikoj mjeri, ona s Rusijom dogovara vlastiti posao oko Nord Streama 2. Svaka država u Europi vodi vlastitu energetsku politiku i ima priliku braniti vlastite energetske interese, pitanje je samo koliko si tko može politički, a onda i gospodarski priuštiti. Njemačka, očito, može više od ostalih, a Hrvatskoj će biti onako kako nam drugi »presude«.

Ugrožen Plomin C

Upravo jednu takvu »presudu« čekamo u slučaju početka izgradnje Plomina C na ugljen, koji čeka blagoslov Europske komisije. Ona, naime, ispituje je li predviđeni ugovor između japanskog Marubenija i HEP-a sukladan Trećem energetskom paketu EU-a, prema kojem niti jedna država EU-a ne smije pogodovati interesima privatne kompanije. Ako, očekuje se skoro, Komisija odobri ugovor, projekt ide dalje, a ako ga proglasi neprihvatljivim, on će ostati na dugome štapu. Dostupne neslužbene informacije su vrlo različite  – s jedne se strane može čuti kako je Komisiji detaljno odgovoreno na sva njena pitanja te se očekuje njen pozitivan odgovor, drugi pak napominju kako će projekt propasti jer Komisija ugovor s japanskim investitorom neće odobriti. Problematična bi mogla biti visoka cijena po kojoj će HEP od Marubenija otkupljivati struju proizvedenu u Plominu C, u zamjenu za njegovo ulaganje u gradnju elektrane, kao i činjenica da će HEP polagati pravo na tu električnu energiju. Kako HEP, s druge strane, Hrvatskoj mora osigurati dovoljne količine električne energije, monopol na struju iz Plomina C, Komisija bi mu ipak mogla dozvoliti.

Upitno bušenje

Tijekom ovog mjeseca očekuje se i potpisivanje ugovora za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Nakon što su nedavno američki Marathon Oil i austrijski OMV odustali od koncesije za svojih sedam polja u Jadranu, zbog pada cijene barela koja nova istraživanja čini neisplativim, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i Agencija za ugljikovodike najavili su potpisivanje preostalih ugovora u rujnu. Datum se, i potpisivanje općenito, za sada više ne spominju, a od upućenih se može čuti kako će, eventualno, ugovor s Vladom potpisati samo talijanski ENI, koji je s britanskim Medoilgasom dobio koncesiju na jednom polju u srednjem Jadranu. INA je navodno nadomak odluke da također odustane od dvije dobivene koncesije za istraživanje na samom jugu Jadrana. Iz tog je razloga moguće očekivati da će se za rujan najavljeno potisivanje ugovora, ostane li za njega raspoložen samo ENI, odnosno Medoilgasom, odgoditi.

– Bušenja će sigurno biti samo na kopnu, i eventualno na tom jednom polju u srednjem Jadranu, koje je blizu već postojećih ENI-jevih plinskih polja, pa će se ENI-ju isplatiti na njemu raditi«, otkrivaju upućeni.

ENI je, podsjetimo, u egipatskom moru pronašao velike zalihe plina, iz kojih bi se moglo crpiti oko 35 milijardi kubika godišnje. Polje bi moglo profunkcionirati već 2017., no neki naši energetski analitičari smatraju da će se, bez obzira na to, Talijani ipak prihvatiti i posla na jednom, malom polju u Jadranu. Davor Štern nije takvog mišljenja, jer smatra da je čitav posao s istraživanjem ugljikovodika u Jadranu »traljavo napravljen, da bi se, kao »kruna« svega, još dogodio i pad cijene nafte, zbog kojeg su nove investicije vrlo rizične«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Funkcionalna  prehrana zaustavlja bolesti i pretilost
PREHRANA Thalassotherapia Opatija savjetuje

Funkcionalna prehrana zaustavlja bolesti i pretilost