Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 1n
Sutra: 4° 4° 1n
12. prosinca 2018.
Koračamo unazad

SVE VIŠE ZAOSTAJEMO Samo Bugari u Europskoj uniji imaju manju kupovnu moć od Hrvata

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 2. siječanj 2018. u 18:32 2018-01-02T18:32:00+01:00

Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a, dok u Bugarskoj iznosi samo 53 posto od prosjeka. Rumunjska je oduvijek bila daleko iza Hrvatske, ali je prošle godine po prvi put pretekla našu državu i dostigla 61 posto od prosjeka

ZAGREB - Hrvatska sve više zaostaje za članicama Europske unije, pa je prošle godine pala na pretposljednje mjesto u potrošnji po stanovniku, koja iznosi 59 posto od prosjeka EU-a. Samo Bugari imaju manju kupovnu moć od Hrvata. Po rastu životnog standarda Hrvatsku su pretekle sve bivše tranzicijske zemlje, pa i Turska koja nije članica EU-a, prema najnovijim podacima Eurostata.

Na top-listi već godinama vodi Luksemburg u kojem je potrošnja po stanovniku 32 posto veća od prosjeka EU-a, dok u Bugarskoj iznosi samo 53 posto od prosjeka. Rumunjska je oduvijek bila daleko iza Hrvatske, ali je prošle godine po prvi put pretekla našu državu i dostigla 61 posto od prosjeka.

BDP na začelju

Sasvim očekivano, najveću kupovnu moć imaju Nijemci, Austrijanci, Britanci, Finci, Danci, Francuzi i stanovnici ostalih starih članica Unije. U mnogim razvijenim državama kupovna je moć proteklih godina čak i pala. Međutim, gotovo sve nove članice EU-a smanjivale su raskorak prema razvijenima, a Hrvatska je ostala prikovana za 59 posto od prosjeka.

Koliko zaostajemo za drugima, slikovito pokazuje i podatak da je nekoć siromašna Turska u rastu životnog standarda pretrčala već četiri članice Unije i gotovo sve zemlje jugoistočne Europe. Prosječni Turčin danas ima veću potrošnju (64 posto prosjeka EU-a) od stanovnika Hrvatske, Mađarske, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, BiH, Albanije i Kosova, prema Eurostatu.

Neke će hrvatsko zaostajanje u potrošnji začuditi, jer naša zemlja po veličini BDP-a po stanovniku zauzima treće mjesto od začelja EU-a, a hrvatske plaće u eurima 2016. godine – na koju se odnose svi ti podatci – bile su nominalno više nego u većini novih članica EU-a, pa i u Turskoj. Stvar je u tome što je život u Hrvatskoj skuplji, jer razina potrošačkih cijena iznosi 66 posto od europskog prosjeka. Podaci Eurostata o potrošnji polaze od toga koliko košarica iste robe stoji u različitim zemljama. Očito je da Rumunji, Mađari, Poljaci i Turci s plaćama i mirovinama koje su nominalno niže od hrvatskih mogu u svojim državama kupiti više proizvoda i usluga od Hrvata.

Skuplja prehrana

Za usporedbu, cijene hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj, iako je na dnu Unije, samo su 6 posto niže od europskog prosjeka, a samo deset posto u odnosu na Njemačku. Prehrana u Hrvatskoj je skuplja nego u svim zemljama srednje i jugoistočne Europe, osim u Sloveniji. Među članicama EU-a, najjeftinija je hrana u Poljskoj i Rumunjskoj, s cijenama na 62 posto europskog prosjeka.

Odijevanje u Hrvatskoj samo je 1 posto jeftinije od prosjeka EU-a, ali je skuplje nego u Sloveniji i svim zemljama srednje i jugostočne Europe, osim u baltičkim državama i Slovačkoj. Najniže cijene odjeće imaju prodavaonice u Turskoj. Kućanski uređaji u hrvatskim prodavaonicama su 5 posto jeftiniji od prosjeka Unije, a potrošačka elektronika je 5 posto skuplja. Hrvate, međutim, spašava to što su cijene struje, plina i ostalih goriva 34 posto niže od europskog prosjeka, iako su veće nego u pet članica EU-a, prema Eurostatu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka