Tržište nekretnina u Hrvatskoj obilježeno je nastavkom rasta cijena, uz rekordni pad prometa i rast prosječne cijene četvornog metra prodanog novog stana, poručeno je s 41. Foruma nekretnina održanog krajem prošlog tjedna u Šibeniku u organizaciji Udruženja poslovanja nekretninama i Hrvatske gospodarske komore.

U prošloj je godini u odnosu na 2024. promet nekretninama u prosjeku pao za 13,4 posto, a pad je bio posebno izražen u priobalju, pa je u pojedinim županijama, poput Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske, promet pao gotovo za trećinu. Također, smanjen je i broj stranih državljana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj, osobito kupaca iz zapadne Europe, navode u HGK-u. S obzirom na udjel u BDP-u, kupoprodajne transakcije nekretnina u prošloj su godini činile 8,3 posto BDP-a, dok je taj udio 2024. godine iznosio 11 posto.

Nerealne vrijednosti

Istodobno je nastavljen rast prosječne cijene kvadrata prodanog novog stana, osobito u urbanim i turističkim središtima. Tako je u drugom lanjskom polugodištu prosječna cijena novih stanova u Hrvatskoj dosegnula 2.885 eura po četvornom metru, dok je u Zagrebu iznosila 3.436 eura.

– Tržište usporava već četvrtu godinu zaredom, što se očituje u rekordnom padu prometa. Najvažniji razlozi su pretjerani rast cijena zbog kojeg su mnoge nekretnine dosegnule nerealne vrijednosti, te nedostatak kvalitetnih i priuštivih stanova, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović dodavši kako nužnim smatra povećanje ponude stambenih nekretnina, prije svega aktivacijom postojećih praznih nekretnina.

Kada je riječ o tržištu nekretnina u ovoj godini, ono će i dalje biti obilježeno izraženom neravnotežom između ponude i potražnje, najviše u segmentu cjenovno dostupnih stanova u većim gradovima, ali i usporenom dinamikom prodaje u segmentu starogradnje, ocijenjeno je na forumu HGK-a na kojemu je, uz ostalo, naglašena važnost kontinuiranog razvoja posredničke struke, pogotovo s obzirom na tržišne i regulatorne promjene. U HGK-u ističu da su za posredničku struku osobito važne izmjene Zakona o posredovanju u prometu nekretnina, za koji kažu da će osigurati veću transparentnost poslovanja agencija, a njihovo se usvajanje očekuje do kraja ove godine.

– Izmjene Zakona jasnije uređuju pravila poslovanja na tržištu koje je danas znatno kompleksnije nego prije. Zakon jasno razlikuje legalne i etične posrednike koji rade u skladu sa zakonom, od onih koji posluju izvan zakonskog okvira, čime se štiti većina agencija koje već posluju zakonito. Cilj nam je uključiti što veći broj posrednika u rad Udruženja, istaknula je Maja Bogović, direktorica Sektora za trgovinu HGK-u.

Uloga posrednika

U Registar posrednika u prometu nekretnina HGK-a trenutno je upisano 1.466 posrednika, što predstavlja rast od 8,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su u Imenik agenata u prometu nekretnina HGK-a upisano 5.073 agenta ili 9,3 posto više nego prethodne godine. Iako u Hrvatskoj već postoji spomenuto Udruženje poslovanja nekretninama pri HGK-u, istog dana kada je u Šibeniku održan Forum postojeće udruge, u Zagrebu je osnovana Hrvatska udruga posrednika nekretninama (HUPN) jer, kako su naveli, žele da struka konačno dobije jasan glas, smjer i standarde koji neće ovisiti o pojedincima, već o zajedničkom dogovoru onih koji ovaj posao stvarno žive svaki dan.

U novoosnovanoj udruzi posrednika nekretninama navode da registriranih agencija trenutno ima oko 1.400, no od toga je samo njih 300-tinjak pretplatnik HGK-a, iz čega zaključuju da ostatak posrednika nema taj glas zbog čega su i osnovali udrugu. No glavni razlog osnivanja HUPN-a je u nadolazećem Zakonu o posredovanju u prometu nekretninama za koji kažu da je izrazito štetan za kupce i smatraju da bi mogao utjecati na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj. Jednim od ključnih prijepora novog zakona smatraju ograničavanje posredničke naknade. Podsjećaju da provozije od 5 do 6 posto na većini uređenih tržišta nisu nikakva iznimka, već standard koji postoji desetljećima. Razlika je samo u modelu naplate, primjerice, u SAD-u proviziju najčešće plaća prodavatelj, dok se u brojnim europskim državama trošak dijeli između kupca i prodavatelja.

– Ako kupac formalno »ne plaća proviziju«, to ne znači da je trošak nestao. To samo znači da će prodavatelj imati veći trošak posredovanja koji će, sasvim logično, pokušati ukalkulirati u prodajnu cijenu nekretnine. U praksi to znači da bi kupac mogao platiti skuplju nekretninu, ali bez konkretne usluge i zaštite agencije jer agenciju nije angažirao niti ju je platio, pojašnjavaju u udruzi posrednika i dodaju da se tu dolazi do apsurda priče jer se očekuje da agencije besplatno zastupaju interese kupca.

Zaštita interesa

Udruga posrednika nekretninama, kao i Udruženje poslovanja nekretninama, namjerava aktivno sudjelovati u raspravama oko zakonskih prijedloga koji oblikuju budućnost posredovanja nekretninama te zajednički nastupati prema institucijama, tržištu i javnosti »kako bi se zaštitili interesi profesionalaca koji ozbiljno rade ovaj posao«. U Hrvatskoj su tako istog dana održane dvije konferencije na istu temu koje su organizirale dvije gotovo pa identične udruge koje međusobno, očito, ne komuniciraju.