Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 1n
Sutra: 21° 21° 1n
16. rujna 2019.
Vesna Pusić i Karl Erjavec u Bruxellesu

Problem Ljubljanske banke bit će riješen prebijanjem duga s potraživanjima slovenske banke u Hrvatskoj?

Snimio Ognjen ALUJEVIĆ
Snimio Ognjen ALUJEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 30. siječanj 2013. u 22:13 2013-01-30T22:13:00+01:00

"Kada definiramo rješenje, kojemu smo vrlo blizu, predstavit ćemo ga našim vladama i uvjerena sam da će ga one prihvatiti ako se mi složimo. Očekujem da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora završi na vrijeme i da Slovenija neće biti zadnja koja će ga ratificirati", rekla je ministrica Pusić

BRUXELLES Premda su i Hrvatska i Slovenija pod ogromnim pritiskom Europske unije da što prije pronađu rješenje problema Ljubljanske banke kako bi Hrvatska 1. srpnja mogla postati punopravnom članicom EU, hrvatsko-slovenska igra živaca nastavljena je.

Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić i njezin slovenski kolega Karl Erjavec na noćnom sastanku u Bruxellesu ipak nisu u dvosatnom razgovoru uspjeli riješiti problem star 23 godine.

Međutim, čini se da je rješenje sada doista blizu.

Pusić i Erjavec dogovorili su kako će ubrzati rješavanje problema, pa su tako za 6. veljače zakazali novi sastanak na ministarskoj razini, s financijskim stručnjacima Zdravkom Rogićem i Francom Arharom, iako će i nakon tog sastanka vjerojatno trebati još jedan sastanak. Na sljedećem će sastanku, prema riječima slovenskog ministra Erjavca, pregledati što još treba uraditi kako bi Hrvatska povukla punomoći za tužbe protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke, što je Slovenija postavila kao uvjet za ratifikaciju hrvatskog ugovora.

Pronalaženje alternativnog rješenja za Ljubljansku banku – o kojem Pusić i Erjavec nisu željeli detaljnije govoriti – omogućit će Hrvatskoj da odustane od tužbi, potvrdila je ministrica Pusić dodavši da će tužbe u tom slučaju postati »bespredmetne«.

Iako je riječ o nepotvrđenim informacijama sa slovenske strane, čini se da će problem duga Ljubljanske banke biti riješen prebijanjem tog duga s potraživanjima slovenske banke u Hrvatskoj, što je posve u skladu s nedavnim izjavama slovenskog premijera Janeza Janše, kako nikakva nova opterećenja slovenskog proračuna ne dolaze u obzir.
Slovenski je ministar zadržao optimizam s kojim je stigao na sastanak. »Blizu smo rješenja«, kazao je Erjavec nakon sastanka, rekavši kako vjeruje da će brzo pronaći rješenje i da će Slovenija moći započeti proces ratifikacije hrvatskog ugovora.

I ministrica Pusić smatra kako je rješenje blizu. »Na temelju današnjeg sastanka očekujem da će proces ratifikacije proteći pravodobno i da Slovenija neće biti zadnja zemlja koja će ratificirati hrvatski ugovor«, poručuje Pusić.

Pregovori se odvijaju u vremenskoj stisci. Zbog destabilizacije političkih prilika u Sloveniji i raspada vladajuće koalicije očekuje da će slovenski parlament svoju zadnju sjednicu u ovom sazivu zaključiti 8. ožujka. Nakon toga u Sloveniji možda neće imati tko ratificirati hrvatski ugovor.

Iako su neki uoči sastanka tvrdili kako će to biti prijelomni susret, na kojem će biti postignuto rješenje, to se nije dogodilo. Neki su i iz činjenice da su ministrica Pusić i ministar Erjavec najprije trebali nakon sastanka dati odvojene izjave – Pusić u hrvatskoj, a Erjavec u slovenskoj sobi u briselskom sjedištu EU – da bi se onda neočekivano dogovorili o zajedničkom nastupu pred novinarima u hrvatskoj sobi, poslije sastanka u slovenskoj sobi, prepoznali neuobičajeno približavanje dviju strana. Međutim, takva su se očekivanja pokazala preoptimističnim, a problem prezaguljenim.

Sinoćnji razgovori odvijali su se bez izravnog posredovanja Bruxellesu, jer se aktivnije uključenje Europske komisije može očekivati tek ako izravni razgovori Zagreba i Ljubljane ne urode plodom.
Pusić i Erjavec ne pregovaraju o rješenju problema neisplaćenih štediša Ljubljanske banke, nego samo o tzv. prenesenoj štednji. Dio štediša Ljubljanske banke početkom devedesetih prenio je svoju štednju na hrvatske banke. Od ukupno oko 460 milijuna eura u poslovnici Ljubljanske banke u Zagrebu na hrvatske banke prenesena je oko 278 milijuna eura – i o tom iznosu se ovdje odlučuje – dok je 130 tisuća štediša zadržalo svoje štedne knjižice Ljubljanske banke, na kojima je ostalo 185 milijuna eura.

Zagrebačka i Privredna banka u ime hrvatske vlade taj novac pokušavaju naplatiti od Ljubljanske i Nove ljubljanske banke, pri čemu ne smijemo zanemariti ni dug za neotplaćene kredite što ih je Ljubljanska banka dala poduzećima u Hrvatskoj, koji je do danas s kamatama, po tvrdnjama slovenske strane, prešao milijardu eura. I taj iznos Ljubljanska banka pokušava naplatiti sudskim putem, dok Slovenija istodobno to pravo – koristeći se svojim članstvom u EU – osporava Hrvatskoj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.