Karamarko je u ožujku nagovijestio aktualna zbivanja, nazvavši prosvjednike Indijancima. Oni koji danas prosvjeduju preuzeli su identifikaciju, a danas su Indijanci posvuda, kaže filozof, esejist, analitičar Srećko Horvat
Današnji, 15. listopada 2011. dan je za nenasilne prosvjede u cijelom svijetu. Bit će ih i u Hrvatskoj: u Zagrebu, Rijeci, Puli i Splitu. »Vrijeme je da se mi ujedinimo. Vrijeme je da oni slušaju. Građani svijeta, ustanite!«, to je poziv na koji će se danas, barem se tako očekuje, u nekoliko stotina gradova u 40-50 zemalja svijeta odazvati demonstranti protiv financijskih elita i protiv političara koji, kako smatraju pokretači ovog dosad najvećeg globalnog prosvjeda, vladaju samo za dobrobit manjine, a ignorirajući volju većine koja sve to plaća. Tome valja stati na kraj.
Do četvrtka se oko 4.000 Londončana prijavilo na Facebooku da u subotu sigurno dolazi na trg Paternoster u čijoj su blizini glavne banke. Tamo misle kampirati. Najavljuju da će protestirati protiv društvenih i financijskih nepravdi jer ni političari ni financijaši ne rade za opće dobro. Žele budućnost bez siromaštva, rastućih nejednakosti, nezaposlenosti, poreznih nepravdi te političkih elita koje ignoriraju građane. Tvrde da je milijun ljudi izgubilo posao, a nekoliko desetaka tisuća domova je oduzeto, mali biznisi jedva se bore za preživljavanje.
Počelo je revolucijama u arapskim zemljama koje su bile koordinirane putem društvenih mreža, nastavilo se u Grčkoj, Hrvatskoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj, Mađarskoj, Portugalu, Izraelu i drugim zemljama. Ali, glavna je inspiracija za subotnje demonstracije u cijelom svijetu bila ipak okupacija njujorškog Wall Streeta koja je počela 17. rujna i traje svakodnevno te jača i zahvatila je brojne druge američke gradove. U utorak je u Bostonu policija privela stotinjak prosvjednika.
Pohlepa bogataša
Na udaru prosvjeda u Americi su nezajažljiva pohlepa multinacionalnih kompanija i financijskih institucija, siromaštvo i socijalna nejednakost. Kako kažu, njih 99 posto suprotstavljeno je onom jednom postotku koji sve posjeduje – traže obustavu svih američkih ratova, protiv su ovrha kojima im oduzimaju kuće zbog neplaćenih kredita, nezadovoljni su zbog visoke nezaposlenosti i odnosa prema manjinama, osobito prema muslimanima.
Američki mediji i dalje nisu skloni demonstrantima, osim malobrojnih liberalnih glasila koji im daju podršku, a razumijevanje za njih pokazuje i New York Times.
– Sjećate se kako su dežurni dušebrižnici u ožujku zamjerali hrvatskim prosvjednicima što protestiraju pred privatnim stanovima političara? Posljednje vijesti s Wall Streeta kažu da prosvjednici uskoro kreću pred stanove milijunaša, kaže nam filozof, esejist, analitičar Srećko Horvat.
– Pritom je zanimljivo da je Tomislav Karamarko još u ožujku nesvjesno nagovijestio recentna zbivanja, nazvavši prosvjednike »Indijancima«. Oni koji trenutno prosvjeduju na Wall Streetu doslovno su preuzeli tu identifikaciju, pošto je sama ta ulica nazvana po zidu koji je branio kolonizatore od Indijanaca. Danas su ti Indijanci posvuda, od egipatskog trga Tahrir, preko španjolskih i grčkih trgova, pa sve do Hrvatske… Ono što ih povezuje je zajednički neprijatelj, neoliberalni kapitalizam, i sličan način organizacije, direktna demokracija, kaže Horvat.
Koordinatori pokreta 15.O u Zagrebu ogradili su se od onih koji su zvali u subotu na nasilni proboj prema Markovom trgu, ispred Vlade i Sabora, gdje su prosvjedi godinama zabranjeni. Oni su koristili Facebook stranicu Veliki prosvjed za rušenje Vlade. Kad bi se išlo na Markov trg, ponovio bi se scenarij iz ožujka ove godine kad je bilo krvavih glava. Sigurno da bi nešto slično sada moglo vrlo dobro poslužiti vladajućima koji posve neuspješno pokušavaju nadoknaditi veliku prednost opozicije pred izbore.
– Organizatori 15.O u Zagrebu ograđuju se od svih poziva na zauzimanje Markovog trga, bili oni figurativni ili ne. Mi imamo svoj događaj na Trgu bana Jelačića s plenumom na kojem će ljudi sami odlučivati kamo će otići. Prosvjed je prijavljen za Trg bana Jelačića i za vrijeme njegovog trajanja mi smo zakonski odgovorni za sve što se događa tamo, što znači da ako se grupa pojedinaca izdvoji i mi ih ne uspijemo spriječiti da odu na Markov trg, mi snosimo zakonske posljedice a ne oni koji su vas na Markov trg zvali. Hvala na razumijevanju, poručuju organizatori putem svoje Facebook stranice.
Organizatori tako očekuju ubačene provokatore i ne žele ljude poput Ivana Pernara i antieuropejske grupe »Ne u EU«. Zovu sve na odgovorno ponašanje. Jedan od organizatora današnjeg zagrebačkog prosvjeda na Trgu bana Jelačića je Građanska akcija. Građanska akcija je ovog mjeseca postavila ispred sjedišta HDZ-a na Trgu žrtava fašizma te u Vukovaru kad je tamo predizborni skup imao HDZ – putokaz za Remetinec. U noći na srijedu postavljeni su na desetak mjesta isti putokazi od mjesta stanovanja Jadranke Kosor, pa do sjedišta HDZ-a. Isto tako, ulicu u kojoj ona stanuje prekrstili su u Ulicu braće Drobac koji su bili izbačeni iz stana u koji je kasnije uselila sadašnja predsjednica Vlade. Jedan od braće Drobac se i ubio.
Gerila u akciji
Građanska akcija nam je odgovorila na e-mail da ne daju izjave za javnost i nemaju što drugo odgovoriti osim onoga što poručuju transparentima koje ispisuju. »Dok politički protivnici HDZ-a postupaju prema zločinačkoj organizaciji u rukavicama, mi smo gerila u akciji i definitivno snaga koja će srušiti tu zločinačku organizaciju. Poručite kako se mi nikada nećemo predati!«, stoji u njihovoj poruci.
Mi ništa ne uništavamo, mi samo svjedočimo o tome kako sustav uništava samog sebe, rekao je svjetski poznati slovenski filozof Slavoj Žižek u nedjelju prosvjednicima u New Yorku. Žižek je govorio oko sat vremena, a kako na prosvjedima nema mikrofona i ozvučenja, Žižekove riječi su se prenosile i tako širile, a prosvjednici su vrlo dobro primili njegov govor.
Žižek je rekao da su u Kini zabranjeni zabavni programi koji oslikavaju alternativnu realnost i putovanje kroz vrijeme, a u SAD-u je drugi problem. Nema ni potrebe zabrane zato jer je vladajući sistem potisnuo sposobnost sanjanja.
– Pogledajmo filmove: lako je zamisliti kraj svijeta, asteroid koji uništava Zemlju, ali ne možete zamisliti kraj kapitalizma, kaže Žižek.
Savjetovao je ljudima da Tea party doživljavaju kao sestrinski pokret. »Oni mogu biti glupi, ali nemojte na njih gledati kao na neprijatelje«. Savjetovao je demonstrantima da ne podlegnu doživljaju nego da se bore za stvarne društvene promjene.
– Važno je što će biti kad se vratimo u normalan život. Hoće li biti ikakvih promjena? Ne bih želio da se sjećate ovih trenutaka pa da kažete: Bili smo mladi, bilo je lijepo. Zapamtite – naša osnovna poruka je da nam je dozvoljeno misliti o alternativama, govorio je Žižek.
Kakav utjecaj će imati ove nove ulične demonstracije u Hrvatskoj s obzirom na to da su uskoro izbori?
Srećko Horvat nam kaže da je to teško prognozirati jer su i oni u ožujku bili prilično nepredvidljivi i zapravo su ovisili o volji samih prosvjednika. To je uostalom praksa neposredne demokracije – ništa nije odlučeno unaprijed, put se stvara hodajući.
– Prosvjedi bi mogli utjecati i na ishod izbora u Hrvatskoj. Ono što je bitno jest ne samo da utječu na ishod izbora, nego i na predizborne programe, a onda i na buduće ponašanje stranaka i političkih elita, kaže Horvat.
To je prilika za nužan početak rasprave o vezi između financijskih i političkih elita, kao što je to slučaj na Wall Streetu. Prije svega valja istaknuti štetnost novih ekonomskih reformi i daljnjih privatizacija (voda, energetika, šumarstvo…), rekao nam je Horvat.
Dr. Mate Kapović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu misli da će se eskalacija prosvjeda u svijetu nastaviti i da će potrajati još dugo, iako nema radikalnih promjena preko noći. Veliki korak naprijed je bio početak i snaženje demonstracija u Americi. Pitamo ga koliko zahtjev za neposrednom demokracijom koju prosvjednici primjenjuju može utjecati na parlamentarnu demokraciju.
– Evo primjera s Islanda. Tamo su ljudi demonstrirali zbog toga što je država tražila od poreznih obveznika da plate dug privatnih banaka. Građani su to odbacili na referendumu i sada se na Islandu piše novi Ustav neposrednim načinom. Pišu ga sami građani. To je novost i ja pretpostavljam da će sličnih stvari biti sve više i više. To je doista demokratski eksperiment, navodi Kapović.
Ističe da su demonstracije u Hrvatskoj prošlog proljeća prethodile španjolskim, izraelskim i američkim. Antikapitalistički prosvjedi i zahtjev za neposrednom demokracijom – to su općenita traženja. Ovo su pokreti bez vodstva. S obzirom na to i na raznorodnost, teško je očekivati od ovakvih prosvjeda da formuliraju jasne zahtjeve, kaže Kapović.
