Nisu se sve obogatile razvodima

Tko su Hrvatice s najvrijednijim dionicama na Zagrebačkoj burzi?

Paulo Gregorović

Brakorazvodne parnice, nasljedstva, trgovanje na burzi, sudske presude, sudjelovanje u privatizaciji državne imovine – samo su neki od načina na koje su bogate Hrvatice postale najbogatije 



Nedavno je Forbes objavio ažuriranu listu 100 najbogatijih Hrvata. Listu su ponovno sastavili tako što su zbrojili vrijednost dionica osoba koje se pojavljuju na listama 10 najvećih dioničara tvrtki čijim se dionicama trguje na Zagrebačkoj burzi. Ostalu imovinu nisu uzeli u obračun. Nisu pribrojani udjeli u kompanijama kojima se ne trguje ili se trguje, ali izvan Hrvatske. Niti nekretnine koje posjeduju u Hrvatskoj i vani. Neki od njih imaju jahte višemilijunskih vrijednosti (u eurima) pa opet nisu ušli na listu 100 najbogatijih Hrvata, čak ni kao stoti, jer se nalaze ispod 10. mjesta na listama najvećih dioničara. 



 1. Lada Tedeschi Fiorio – gotovo 100 milijuna kuna 


 




  2. Ksenija Juhn-Bojađijev – 60 milijuna kuna 


    3. Ružica Varga – 46,8 milijuna kuna 


    4. Marica Šorak Pokrajac – 46,5 milijuna kuna 


    5. Dušanka Marčinković – 45,7 milijuna kuna 


    6. Danka Nekić -19,5 milijuna kuna 


    7. Dragica Plodinec – 13,8 milijuna kuna 


    8. Ankica Čeko – 13,4 milijuna kuna 


    9. Mladenka Grgić – 12,4 milijuna kuna 


    10. Branka Blažeka – 9,6 milijuna kuna



    Jednako tako valja sagledati objavu Forbesa da je najbogatiji Hrvat Ivica Todorić. Mjereno burzovnom vrijednošću dionica koje posjeduje izračunali su da je težak 3,7 milijardi kuna. Ispalo je da je bogatiji, a vjerojatno nije, od čileanske obitelji Lukšić i engleskih obitelji Končar i Ecclestone. Zbog svega toga čitavu Forbesovu analizu treba promatrati kao zabavno, a ne analitičko štivo. 


    Na toj listi 100 najbogatijih našlo se mjesta za pet obitelji s obzirom na to da analitičari Forbesa nisu uspjeli detektirati kojem bi od članova obitelji pripisali bogatstvo jer su ga prikrili iza mnogo međusobno povezanih tvrtki. Na listu je uvršteno i 11 žena, mnoge od njih su supruge ili sestre nekih od najbogatijih Hrvata. Među njima je i jedna Talijanka – Antonia Gorgoni, koja zajedno sa suprugom Lorenzom i partnerima posjeduje Podravsku banku.    

»Otežale« razvodima


Iako se u više navrata objavljivalo da su najbogatije hrvatske obitelji u svijetu Lukšić i Končar te da su najbogatije Hrvatice one koje su stekle imovinu nakon brakorazvodnih parnica, analitičari Forbesa to u svom tekstu nisu uzeli u razmatranje. Poznato je da je rođena Kaštelirka, a sada Rimljanka Rita Ružić nakon razvoda od jednog od najbogatijih talijanskih poduzetnika Vittorija Ceccha Gorija 2000. godine dobila znatan dio zajedničke imovine koji se mjeri u milijunima eura. O obimu njene imovine dovoljno govori podatak da joj je bivši suprug, koji se bavi filmskom i kinematografskom industrijom, bio i vlasnik poznate Fiorentine u vrijeme kada je taj nogometni klub bio na vrhuncu, a u talijanskim se medijima spominje da je u industriji zabave po bogatstvu odmah iza Silvija Berlusconija. No, u svjetskim razmjerima manje je bogatija od Slavice Ecclestone nakon razvoda od Bernieja 2009. godine. Tada je postala većinski dioničar u brojnim obiteljskim tvrtkama čije je poslovanje povezano s natjecanjem Formule 1. 


    Mjereno vrijednošću dionica u njezinom vlasništvu na Zagrebačkoj burzi najbogatija je Hrvatica Lada Tedeschi Fiorio, sestra poznatijeg Emila Tedeschija, koji je četvrti najbogatiji Hrvat, težak 833 milijuna kuna. Lada je 18. u Hrvatskoj, a dionice Atlantic grupe u njezinom vlasništvu vrijede gotovo 100 milijuna kuna. Svoje bogatstvo duguju ocu Svetozaru Tedeschiju koji je do respektabilnog veletrgovca došao putem male tvrtke koja se bavila uvozom robe široke potrošnje: žvakaća, čokoladica, šampona, prezervativa, baterija, dječje prehrane… Lada i Emil su uz pomoć povoljnih kredita inozemnih banaka kupili Cedevitu, Drogu Kolinsku i mnoge druge manje poznate tvrtke te na taj način nastavili širenje poslovanja.   


Kuponska privatizacija


Prema Forbesu, druga najbogatija Hrvatica je Ksenija Juhn-Bojađijev, koja je bogatstvo stekla sudjelujući kao glavna financijerka u svim projektima s Darkom Ostojom tijekom 90-ih godina, kada su pridobili najveći broj stradalnika Domovinskog rata koji su im povjerili vaučere iz kuponske privatizacije u zamjenu za dionice Dom holdinga koje su im oni dali. Mnogi ratni stradalnici imali su male koristi od tog procesa privatizacije državne imovine jer su dobivene dionice od Juhn-Bojađijev i Ostoje prodavali za – siću. Sada su to vrijedne dionice koje se u velikoj mjeri nalaze na računu Ostoje i Juhn-Bojađijev, koji su na taj način postali jedni od najbogatijih Hrvata čije dionice vrijede 60 (njezine), odnosno 41 milijun kuna (njegove). No, lani su se poslovno razišli i još uvijek traje bitka tko će se dočepati kojeg djela imovine koju su zajedno kontrolirali. Navodno je do spora došlo kada je sin Ksenije Juhn-Bojađijev htio preuzeti operativno vođenje opatijskih Liburnija Rivijera Hotela iako nije imao iskustva u tom poslu. 


    Osim nasljeđivanja obiteljske tvrtke i vođenja privatizacije državne imovine, treći način na koji su se neke Hrvatice obogatile je taj da su samostalno ili s članovima obitelji razvijale i širile poslovanje tvrtki. Od njih 11 čak su tri dioničarke pekara te po dvije osiguravatelja i hotelijera.   


Pekarske dionice donijele milijune


Ružica Varga i Branka Blažeka dioničarke su Čakovečkih mlinova. Dionice u vlasništvu potonje vrijede 9,6, a Varge 46,8 milijuna kuna. Ukoliko tome pribrojimo i dionice koje ima njezin suprug Stjepan (direktor Čakovečkih mlinova), supružnici Varga raspolažu dionicama vrijednim gotovo 100 milijuna kuna. Otkrivajući tajnu svog poslovnog uspjeha Ružica Varga je jednom prilikom izjavila: 


    – U Čakovečkim mlinovima radim 30 godina i jedini kriterij za uspjeh u ovoj firmi je rad. 


    O Branki Blažeki pisalo se da zajedno sa suprugom Ivanom Vukom iz Čakovca spada u »osobe iz čakovečkog miljea koje se bave trgovanjem na burzi«. Pisalo se u Glasu Istre da je kupovala velike količine dionica Arenaturista kada je Eugenio Piovesana prodao pulskog hotelijera Goldman Sachsu. Tada su supružnici Blažeka-Vuk u dionicama Arenaturista posjedovali imovinu vrijednu gotovo 20 milijuna kuna. 


    Dragica Plodinec je dionice Zagrebačke pekarnice Klara vrijedne 13,8 milijuna kuna dobila lani od supruga Josipa temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Velikoj Gorici.    


    Dionice u vlasništvu Dušanke Marčinković vrijede 45,7 milijuna kuna. Riječ je o tvrtki Hotelsko ugostiteljsko poduzeće (HUP) Zagreb koja posjeduje šest atraktivnih hotela diljem Zagreba i dva kraj Dubrovnika. Forbes prenosi da nikad nije javno govorila o sebi, a ime njezinog supruga Miroslava vezivalo se uz navodne malverzacije u prodaji igrača i zloporabe u NK-u Zagreb gdje je bio čelnik. Na internetskom forumu objavljeno je da je te dionice dobila u zamjenu za nacionalizirano zemljište njenog djeda. 


    Još jedna Hrvatica svoje bogatstvo ima u dionicama hotelijera. Riječ je o Danki Nekić, dioničarki i financijskoj direktorici zadarskog Turisthotela čije dionice vrijede 19,5 milijuna kuna. Ona je ujedno jedan od autora elaborata o procjeni vrijednosti tog poduzeća. 


    Mladenka Grgić posjeduje dionice Jadranskog osiguranja vrijedne 12,4 milijuna kuna, a njezin suprug Dubravko veći broj dionica istog osiguravatelja pa je stoga teži za 40 milijuna kuna. No, on je i vlasnik koncerna Agram koji pak posjeduje Euroherc osiguranje, Kreditnu banku Zagreb i brojne druge tvrtke. 


    Ankica Čeko ima milijun kuna vrednije dionice Jadranskog osiguranja od Mladenke Grgić, a povezana je s obitelji Grgić na način da su je postavili za direktoricu financijskog sektora u Eurohercu.