Izgledno da neće biti ništa od Vladinog privatizacijskog prihoda

Propala prodaja HPB-a? OTP banka odustala, Erste ponudila malo

Jagoda Marić

Naši izvori iz bankarskih krugova tvrde da OTP nije predao ponudu. Koliko je Erste  ponudila za kupnju HPB-a i je li povećala ili smanjila ponudu u odnosu na prvi krug trebalo bi biti poznato sljedećih dana



ZAGREB  Od prodaje Hrvatske poštanske banke, što je trebao biti prvi značajniji privatizacijski prihod Vlade Zorana Milanovića, u ovoj godini po svemu sudeći neće biti ništa, iako se najavljivalo da će odluku o novom vlasniku Banski dvori donijeti do kraja mjeseca. No, čini se da ponuđači  nisu bili jednako raspoloženi, pa je Vlada za razliku od prvog kruga natjecanja sada dobila samo jednu ponudu. Iako nitko u Vladi ni u Ministarstvu financija ne želi službeno govoriti o pristiglim ponudama, za  čiju je predaju rok istekao u ponedjeljak u ponoć, neslužbeno iz bankarskih krugova doznajemo da je ponudu predala jedino Erste banka.


Naši izvori iz bankarskih krugova tvrde da OTP nije predao ponudu, a neslužbeno doznajemo da ni ona Erste banke nije bila  izdašna. Koliko je Erste  ponudila za kupnju HPB-a i je li povećala ili smanjila svoju ponudu u odnosu na prvi krug trebalo bi biti poznato sljedećih dana. Kakva će biti odluka Vlade nitko ne želi govoriti no naši izvori ističu da država neće prodati HPB ako cijena koju je jedini ponuđač istaknuo za više od 99 posto dionica te banke  bude ispod očekivanja. 



Pred Vladom je i prikupljanje obvezujućih  ponuda za prodaju Croatia osiguranja gdje su u igri ostali poljsko osiguranje PZU i Adris grupa, no tu će odluka, ako obje ponude i pristignu biti nešto teža, jer će osim cijene na nju utjecati i iznos koji će te tvrtke ponuditi za dokapitalizaciju  nacionalne osiguravateljske kuće.  U vlasništvu države trebalo bi ostati do 30 posto Croatuia osiguranja.  Ponude se predaju do sljedećeg ponedjeljka u ponoć i teško je očekivati odluku do kraja godine, pa po svemu sudeći Vlada ni u ovoj godini neće ostvariti planirane privatizacijske prihode od dvije milijarde kuna  kojima se trebao pokriti dio deficita. 





Tako  bi se vrlo lako moglo dogoditi da prvi pokušaj privatizacije HPB-a ne uspje te da Hrvatska ne dobije planirana sredstva u proračun. Kako je u slučaju privatizacije HPB-a odlučujuća cijena moguće je da priča završi  prije Božića, ali na način da HPB i dalje ostane u vlasništvu države. 


U prvom krugu privatizacije Erste  banka je za kupnju HPB-a ponudila 130,3 milijuna eura, što je oko milijardu kuna. Mađarska OTP banka koja je i jedna od suvlasnika MOL-a ponudila je za dionice HPB-a između 92 i i 118 milijuna eura.


S obzirom da je Vlada istaknula kako je  u odabiru budućeg vlasnika jedni kriterij  cijena koju ponude, tada se činilo da je »pripetavanje« sigurno jer bi kupnja HBP-a dovela Erste banku na drugo mjesto  na hrvatskom tržištu s kojeg bi potisnula Privrednu banku Zagreb. 


Je li na odluku OTP-a  da ne preda ponudu ili na odluku Erste banke da se ne zalijeće s ponuđenom cijenom utjecao nedavni  zahtjev dužnika HPB-a da se stavi privremena mjera zabrane raspolaganja nekretninama banke nitko ne želi spekulirati.