Bespravna gradnja: Od 1.600 zahtjeva, niti jedan objekt još nije legaliziran

U Rijeci je zaprimljeno tek dvadesetak zahtjeva, u Osijeku samo četiri, a  u Zagrebu 340, no niti jedan s geodetskim elaboratom, i to zbog nedostatka uputa geodetima

ZAGREB  Nema nikakvih problema s legalizacijom bespravnih građevina, čemu svjedoči velik broj zaprimljenih zahtjeva za legalizaciju – komentar je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva na tvrdnje ovlaštenih arhitekata i geodeta koji, nemoćni pred nejasnim Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, građanima ne mogu pomoći u legalizaciji. Prema podacima Ministarstva, tri mjeseca od donošenja zakona u cijeloj je Hrvatskoj podneseno oko 1.600 zahtjeva za legalizacijom objekta kojih ukupno ima, pretpostavlja se, oko 150 tisuća, no koliko je objekata do sada uistinu i legalizirano, u Ministarstvu ne otkrivaju. Provjerili smo zato sami, i došli do podatka da je u četiri najveća hrvatska grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, do sada ukupno zaprimljeno 416 zahtjeva, što znači da su, ako je tako, ostali zaprimljeni po županijama, njih čak oko 1.200. Od tih 400-tinjak zahtjeva iz četiri najveća grada, međutim, niti jedna građevina još nije legalizirana, budući da u dokumentaciji nema geodetski elaborat, nužan preduvjet za legalizaciju. Nema ga ne krivicom podnositelja zahtjeva, već zbog nedostatka uputa geodetima kako da, od slučaja do slučaja, taj elaborat naprave. Građani su zato predali ono što su mogli predati, i čekaju da se ova, još jedna birokratska zavrzlama razriješi.

U Zagrebu je, napominje gradski pročelnik  za graditeljstvo, Davor Jelavić, do jučer zaprimljeno 340 zahtjeva, no niti jedan s geodetskim elaboratom, zbog čega je Grad, kaže Jelavić, od Ministarstva zatražio pojašnjenja. Svi zahtjevi do daljnjega, zato, čekaju nastavak procedure. Rijeka je, doznajemo od pročelnice gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, Ljuljane Buljan, zaprimila dvadesetak zahtjeva za legalizaciju, niti jedan, kao ni u drugim gradovima, do sada nije riješen, no Grad sam pokušava, kaže pročelnica, iznaći moguća rješenja.

Nedostaju geodetski elaborati, no gradskim referentima, kako nam kažu u Osijeku, ali i u drugim gradovima, nisu dostupne ni ortofoto karte sa stranica Državne geodetske uprave. 

Osijek, koji je do sada zaprimio svega četiri zahtjeva za legalizacijom, veću »navalu na legalizaciju«, kao i ostali gradovi,  očekuje u drugoj polovici iduće godine, pet do dvanaest, s obzirom da će se zahtjevi zaprimati najkasnije do 31. prosinca 2012. godine.

U Splitu su podnesena, na kraju, 52 zahtjeva za legalizacijom, napominju u tamošnjem Upravnom odjelu za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Odgovor na pitanje gdje i zašto zapinje s ortofoto snimkama objekata, iz Državne geodetske uprave nismo dobili, no kako se može vidjeti na njihovim stranicama, tek su jučer, nakon pisanja našeg lista o problemima s legalizacijom objekata, objavili upute geodetima kako u određenim slučajevima izraditi geodetski elaborat što bi legalizaciju trebalo pokrenuti s mrtve točke.