PULA » Zrela su vremena da se pulski filmski festival obustavi na neko vrijeme – predložio je ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra Hrvoje Hribar. Prijedlog poznatog redatelja da se pred Ministarstvo kulture izađe s ovom inicijativom imali smo prilike pročitati u jednom nacionalnom dnevniku.

   Radi se o izjavi koja je još jednom u kratkom roku uzburkala vode oko sudbine Festivala igranog filma u Puli. Obustavom festivala – kaže Hribar – sredstva koja se troše za njega mogla bi se preusmjeriti na održavanje hrvatske kinematografije.

   Hribara smo pitali da pojasni tu inicijativu.

   – Hrvatska kinematografija itekako ima koristi od festivala, a korist bi mogla biti još veća ako se festival razvije prema planovima koje je nedavno odobrilo Festivalsko vijeće. Ne moram vas uvjeravati da sam, kao i mnogi drugi moji kolege, prijatelj Pule. Ovdje nažalost nisu u pitanju prijateljski osjećaji ili stupanj koristi, nego upravljanje sredstvima za proizvodnju, koja će nedostajati.

   U Hrvatskoj, bez Pule, imamo 52 filmska festivala subvencionirana javnim novcem. U ovom trenutku izrađuje se rebalans proračuna HAVC-a s obzirom na rebalans državnog proračuna. Narednih nekoliko dana održat će se godišnje skupštine Hrvatske udruge producenata i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Mislim da se ideja, bez obzira u kojoj mjeri će biti provedena, a u nekoj mjeri vjerojatno hoće, svodi na sljedeće: Ako mora doći do bolnih rezova, neka boli na stavci reprezentacije i manifestacije, a ne – proizvodnje, pojašnjava Hribar.

   Na upit tko su pokretači ove inicijative, Hribar odgovara da su to svi oni koji su primijetili da je financiranje Pule zadržano u Ministarstvu kulture, a zatim da je HAVC-u rebalansom oduzet iznos u visini godišnje subvencije za Pulu. Gledamo li na lokalnoj razini, obustava Festivala igranog filma imala bi posljedice po kulturnu ponudu Pule, jer je festival kruna ljetne kulturne ponude u gradu.

Zmija u takujinu

– Nitko ne želi obustaviti festival, ali PFF ima proračun iz »veselih vremena«, ne recesijskih. Proračun Pule veći je od ukupnog proračuna svih ostalih naših filmskih festivala, zbrojenih zajedno. Ušteda ne bi onemogućila održavanje festivala. Nije li logično spašavati proizvodnju i direktnu korist gospodarstvu, proračunu, a osobito filmskim radnicima?

   Manifestaciju u svom punom sjaju moguće je obnoviti kad nam svima bude manje teško. Možda je to samo u Hrvatskoj čudno razmišljanje. Barem Istrijani znaju što je to »zmija u takujinu«, jer da ne znaju ne bi bili najuspješnija regija u Hrvatskoj – zaključuje Hribar.

   Ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festivala kaže da je čitajući intervju bila začuđena izjavama ravnatelja HAVC-a koji je po funkciji član Festivalskog vijeća.

   – Naime, upravo je u tom svojstvu, a radi daljnjeg razvoja festivala, Hribar potaknuo izmjene Pravilnika o statusu i financiranju Pulskog filmskog festivala. Time nas je uvjerio da prepoznaje značajnu ulogu PFF-a u predstavljanju i vrednovanju nacionalne kinematografije i filma općenito, kao i da promišljanje HAVC-a jamči daljnju potporu u afirmaciji PFF-a u Hrvatskoj i svijetu – kaže Višković Vukić.

   Ona dodaje da je bila posebno osupnuta izjavom da bi se festival mogao na neko vrijeme obustaviti jer ne može niti pretpostaviti tko bi i u kojem svojstvu tako nešto mogao predlagati Ministarstvu kulture, i to upravo u vrijeme kad su pripreme 61. festivala u punom jeku.

   – Uvjerena sam da Ministarstvo kulture ne dijeli Hribarovo mišljenje, budući da je ministrica kulture ujedno i predsjednica Festivalskog vijeća, pa bi o tome zasigurno pravodobno izvijestila Grad Pulu, Istarsku županiju i Javnu ustanovu Pula Film Festival. Više od 70.000 poreznih obveznika gleda filmove na pulskom festivalu, a pojedini hrvatski filmovi bilježe veću gledanost u Areni nego u redovnoj distribuciji u svim hrvatskim kinima. Začuđuje činjenica da ove izjave dolaze u trenutku kad je festival znalački organiziran, kad je dijalog s filmskim profesionalcima dvosmjeran i kada Pula i svi posjetitelji iz drugih krajeva Hrvatske i svijeta nanovo žive svoj festival, a time i film – zaključuje Višković Vukić.

   Komentar izjave Hrvoja Hribara tražili smo i od ministrice kulture Andree Zlatar Violić, a u odgovoru kojeg potpisuje glasnogovornica Ministarstva kulture Nataša Petrinjak navodi se da Festival igranog filma u Puli ima status nacionalnog festivala i financira se izravno iz proračunske stavke Ministarstva kulture, proračuna Grada Pule i Istarske županije te vlastitih sredstava, a ne iz sredstava Hrvatskog audiovizualnog centra.

Podrška Ministarstva

– Tek primjera radi, omjer financiranja prošlogodišnjeg festivala je bio ovakav: Ministarstvo kulture 36 posto, Istarska županija 4 posto, Grad Pula 24 posto, a vlastita sredstva 36 posto. Ministarstvo kulture smatra da je festival institucija od ključne važnosti, ne samo u smislu simboličke baštine, nego upravo za razvoj i prezentaciju hrvatskoga filma. Dapače, smatramo da se festival mora razvijati u svojim međunarodnim, edukativnim i ekonomskim aspektima. Izjavu Hrvoja Hribara ne čitamo kao dovođenje u pitanje postojanja PFF-a, nego kao reakciju na smanjivanje sredstava namijenjenih audiovizualnom sektoru – piše u dopisu ministarstva.

   Komentar Hribarove izjave tražili smo i od pulskog gradonačelnika Borisa Miletića koji je kazao da je ona u najmanju ruku neprimjerena i nerealna.

   – Upravo sam se danas čuo s ministricom kulture Andreom Zlatar Violić koja mi je potvrdila da festival ima punu podršku Ministarstva kulture, te se ograđuje od izjava gospodina Hribara. Ministrica je do sada davala punu podršku razvoju kulture u Puli, na čemu su joj građani Pule zahvalni.

   Moram naglasiti da je Festival igranog filma u Puli najznačajniji nacionalni festival i najposjećenija kulturna manifestacija u Hrvatskoj koja ima dobru perspektivu razvoja i koja svake godine bilježi porast broja posjetitelja te je odavno prepoznat na međunarodnoj razini. Samo prošle godine filmove na festivalu pogledalo je više od 70 tisuća gledatelja. Hrvatska kinematografija počiva na Pulskom festivalu i nelogično je razdvajati te dvije kategorije kao neovisne. Pula se razvija uz festival jer filmsku kulturu u Puli gajimo više od šest desetljeća i uvijek ćemo braniti naš festival kao dio kulturnog identiteta grada. Gospodin Hribar u svojim izjavama kao da ne vidi pozitivan financijski aspekt PFF-a. Smatram neumjesnim rasipati se tumačenjima koja ne drže vodu, odnosno ulaze u sfere gospodarstva koje nisu njegovo područje stručnosti – zaključuje Miletić.