ZAGREB » Romanom o zamišljenom susretu intelektualaca, državnika i dvorskih spletkaroša u Grand Hotelu u oblacima godine 1914., književnica Milana Vuković Runjić stvorila je zanimljivu alternativnu verziju početka Velikog rata. Na preksinoćnjem predstavljanju tog novog naslova naklade Vuković & Runjić, na kojemu je autorica radila prošle godine, dok je svijet obilježavao stogodišnjicu od početka Prvog svjetskog rata – i na koji ju je nadahnuo film Grand Budapest Hotel redatelja Wesa Andersona – govorilo se u superlativima o pripovjedačkoj snazi ove proze i o kapilarnoj prokrvljenosti teksta autoričinom erudicijom i obiljem živopisnih podataka o sukobima na balkanskoj intelektualnoj ljevici i intrigama među dekadentnim habsburgovcima.

   Predstavljanje je dupkom ispunilo dvoranu »Müler« u Kinu »Europa«, a događajem je moderirao povjesničar filma Daniel Rafaelić, koji je za ovu prigodu priredio arhivske ulomke filmova o godini koja je promijenila svjetsku povijest.

  

Pripovjedačka strast

– Fikcionalizirati Veliki rat, od kojeg su nam nakon stotinu godina ostale, metaforički, samo kosti, samo naramak oglodanih činjenica s nepouzdanim kontekstom, zapravo je alkemijski proces koji zahtijeva i hrabrost i spisateljsku snagu. Milana Vuković Runjić je imala oboje – rekla je Maja Hrgović, koja u autoričinom stilu prepoznaje golemu i hipnotičku pripovjedačku strast, nalik onoj kod Bohumila Hrabala.

   Roman »Hotel u oblacima 1914« istražuje mogućnosti scenarija »što bi bilo kad bi bilo«. Tu je Antun Gustav Matoš, ustao iz mrtvih ali još uvijek brz na jeziku i vitalno zajedljiv; tu je i njegov vječni beogradski rival Jovan Skerlić, koji mu je pisao najgore kritike i čiji odnos autorica uspoređuje s odnosom Tristana i Izolde; tu je i 1914. godine još uvijek živ i zdrav Stephan Zweig, autor »Jučerašnjeg svijeta«, koji u eteričnoj kugli gleda svoju budućnost, rat, slavu, bijeg i samoubojstvo. Hotel ima krilo za žive i za mrtve, a na banketu se susreću svi gosti, protagonisti Prvog svjetskog rata (Gavrilo Princip, Apis Dimitrijevič, trojica careva – Franjo Josip, Wilhelm i Nikolaj II., cijela vojska diplomata, dokonih kraljevskih ljubavnica i dvostrukih agenata koji su vlastitu zemlju bili spremni prodati samo da zataškaju svoju homoseksualnost).

  

Susret u Alpama

  O povijesnom aspektu događaja koji se nalaze u temelju ove maštovite priče govorio je preksinoć povjesničar Ivica Šute, a ulomke iz romana čitao je glumac Alan Katić.