Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. listopada 2019.
Zajednički standard

Bodrožić o Deklaraciji: Ne stvaramo jugoslavenski jezik

Ivana Simić Bodrožić Foto. D. KOVAČEVIĆ
Ivana Simić Bodrožić Foto. D. KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 30. ožujak 2017. u 14:19 2017-03-30T14:19:19+02:00

U deklaraciji se navodi kako inzistiranje na jezičnim razlikama i na »nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante» dovodi do niza negativnih društvenih pojava

Deklaracija o zajedničkom jeziku u kojoj se navodi da je jezik koji se koristi u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori »zajednički standardni jezik policentričnoga tipa» predstavljena je u četvrtak u Sarajevu, a jedna od inicijatora, hrvatska spisateljica Ivana Simić Bodrožić istaknula je kako se ne radi o stvaranju jugoslavenskog ili balkanskog jezika. 

Tekst deklaracije objavljen je na internetskoj stranici www.jezicinacionalizmi.com te se ističe kako se na području četiriju država radi o zajedničkom standardnom jeziku policentričnoga tipa – odnosno o jeziku kojim govori više naroda u više država s prepoznatljivim varijantama.

»Sve četiri trenutno postojeće standardne varijante ravnopravne su i ne može se jedna od njih smatrati jezikom, a druge varijantama tog jezika«, navodi se u deklaraciji.
Književnica Simić Bodrožić odbacila je navode da se nasilno pokušava osporiti postojanje hrvatskog jezika.

»Mi ne želimo rušiti Ustav ili nešto represivno uvoditi, ne želimo bilo koga primoravati na nešto. Mi ne tražimo zajedničko ime jeziku, ne želimo ga nazvati jugoslavenskim, balkanskim, zagovaramo da svaki narod imenuje svoju varijantu jeziku onako kako želi«, pojasnila je Bodrožić.

U deklaraciji se navodi kako inzistiranje na jezičnim razlikama i na »nasilnom razdvajanju četiri standardne varijante» dovodi do niza negativnih društvenih pojava, što je profesor Enver Kazaz posebno istaknuo na primjeru Bosne i Hercegovine te naveo da je ambicija ovu inicijativu pretvoriti u model stvaranja interkulturalnih škola u kojima se nastava ne bi odvijala po pojedinim nacionalnim programima.

»Ova deklaracija dokazuje ono što je očigledno, dokazuje da su djeca u BiH danas u obrazovnom sustavu izložena nacionalnoj ideološkoj mržnji«, rekao je profesor Kazaz.
Dodao je kako će se početi raditi na stvaranju »interkulturalnog modela obrazovanja' za BiH«.

Na predstavljanju teksta »Deklaracije o zajedničkom jeziku« sudjelovali su i Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković, te direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.

Deklaraciju o zajedničkom jeziku, kako je predstavljeno na konferenciji za novinare u Sarajevu do sada je potpisalo više od dvije tisuće ljudi, među kojima su i brojni lingvisti, književnici, znanstvenici, aktivisti poput Rade Šerbedžije, Igora Štiksa, Mirjane Karanović, Borisa Dežulovića, Nenada Veličkovića, Marka Tomaša, Rajka Grlića, Željka Komšića, Jasmile Žbanić i Dragana Markovine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.