Snimio Marko GRACIN
Izložba Vojnopovijesnog muzeja i instituta iz Budimpešte prikazuje fotografije, detalje pisama i snimke karakterističnih predmeta iz doba Prvoga svjetskoga rata, koji svjedoče o zbivanjima na frontu, o tehničkim izumima toga razdoblja, ali i o životu u pozadini
RIJEKA Četiri godine u krvi i željezu – Veliki rat, naziv je putujuće izložbe o Prvom svjetskom ratu (1914-1918) s kojom u Muzeju grada Rijeke gostuje Vojnopovijesni muzej i institut iz Budimpešte. Izložba je originalno otvorena 21. lipnja 2014. prilikom Noći muzeja u Budimpešti, nakon čega je krenula na putovanje po Mađarskoj i inozemstvu. Putovanje će trajati sve do 2018. godine, odnosno točno 52 mjeseca, koliko je trajao i sam rat.
Na 32 samostojeća panoa izložba prikazuje fotografije, detalje pisama i snimke karakterističnih predmeta iz doba Prvoga svjetskoga rata. Izlošci svjedoče o zbivanjima na frontu, o tehničkim izumima toga razdoblja, o politici, ali i o životu pozadini.
– Rat je promijenio sudbinu ne samo vojnika već i civila, a možda najznačajnije sudbinu žena koje su od kućanica postale uzdržavateljice obitelji i radnice u vojnoj industriju. U njoj su radila i djeca, napomenuo je pukovnik Vilmos Kovács, voditelj Vojnopovijesnog muzeja i instituta u Budimpešti, naglasivši da izložba želi dostojno podsjetiti na ljudske gubitke i događaje od prije stotinu godina koji utjecali na društvo cijele Europe i potpuno promijenili njegove sastavnice.
– U Europi nije bilo nijedne obitelji na čiji život nisu utjecala ratna zbivanja. Samo u Mađarkoj imali smo 650.000 poginulih, milijun i pol ranjenih te 8.000 ratnih zarobljenika, dodao je.
Na otvorenju izložbe pozdravne su riječi uputili veleposlanik Mađarske u Zagrebu József Magyar te gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel koji je primijetio da brojna ratna žarišta u svijetu i bujanje terorizma pokazuju da ne možemo biti optimistični u shvaćanju povijesti kao učiteljice života, jer nas ona – kad su ratovi u pitanju – na žalost ničemu nije naučila.
Stoga nas izložba, kako je naglasio Magyar, poziva da u ovom užurbanom vremenu zastanemo, razmislimo o uzrocima rata i njegovim posljedicama, te da umjesto novih podjela među narodima pokušamo razvijati ono što nas sve skupa čini Europljanima.
Izložba se može razgledati do 25. ožujka.