Povod ovom nesvakidašnjem događaju jest 400. obljetnica utemeljenja Tajnog vatikanskog arhiva u njegovom sadašnjem obliku
Jedan od najdugovječnijih, najintrigantnijih i najtajnovitijih arhiva na svijetu, onaj vatikanski, dio svoje najvrjednije građe izložit će na izložbi u Kapitolskim muzejima u Rimu, izvijestio je britanski list The Daily Telegraph. Povod ovom nesvakidašnjem događaju jest 400. obljetnica utemeljenja Tajnog vatikanskog arhiva u njegovom sadašnjem obliku. Tajno dopisivanje između papa, kraljeva i ostalih moćnika, koje je stoljećima bilo ljubomorno čuvano od očiju javnosti, bit će izloženo u rimskom muzeju, od veljače do rujna iduće godine. Posrijedi je neprocjenjivo vrijedna arhivska građa koja vremenski premašuje tisućljeće. Naime, najstariji dokument koji će biti izložen potječe iz 8. stoljeća poslije Krista. Bit će tu dokumenata i o templarima, Galileu Galileju, Martinu Lutheru i Henriku VIII.
Osim kontroverznih dokumenata, izložba će biti prigoda i za upoznavanje s mnogim egzotičnim arhivskim ispravama, poput svilenog pisma kineske carice Wang iz 1650. godine papi Inocentu X., koja je pod utjecajem isusovaca, prešla na kršćanstvo, uzevši ime Helena. Javnosti će biti predstavljeno i pismo na brezovoj kori, koje je Pierre Pilsémont, poglavica kanadskog indijanskog plemena Ojibwe, poslao 1887. papi Lavu XIII. zahvaljujući što je njegovom plemenu poslao »čuvara molitve«.
Sva ta građa pohranjena je inače na zaštićenom mjestu, u klimatiziranom prostoru ispod vatikanske Apostolske palače, podzemnom bunkeru s najvišim stupnjem sigurnosti, raspoređena na policama ukupno dugim čak 85 kilometra!
Katolička crkva čuva svoje dokumente od svoga osnutka, ali Tajni vatikanski arhiv djeluje na sadašnjoj adresi od 1612. godine nakon reorganizacije koju je proveo papa Pavao V.
Među izloženim dokumentima bit će i bula iz 1245. kojom papa Inocent IV. proglašava svetog rimskog cara Friedricha II. iz hohenstaufenovske loze heretikom i naređuje njegovo svrgavanje. Britance posebno intrigira to što će među odabranim dokumentima biti i pismo 83 velikaša iz Doma lordova upućeno papi Klementu VII., u kojemu se traži poništenje vjenčanja engleskog kralja Henrika VIII. s Katarinom Aragonskom. Upravo to je bio povod za anglikanski raskol od Rima. Najavljeno je objavljivanje i potpunih zapisnika sa suđenja Galileu Galileju te posebno zanimljivi dokumenti o djelovanju pape Pija XII. iz vremena Drugog svjetskog rata. D.Celing
