Morski čovik na žalu

Sredozemna medvjedica snimljena na zapadnoj obali Cresa

Danijela Bauk

Istraživači instituta Plavi svijet pokušat će saznati od kuda je stigla medvjedica duga oko 2,5 metra na osnovu nekoliko dlaka pronađenih u spilji ispred koje je snimljena



RIJEKA Sredozemna medvjedica ovog je vikenda opet uočena u cresko-lošinjskom akvatoriju – ovaj je put i snimljena kako odmara na žalu male morske spilje na zapadnoj obali Cresa. Prema dojavi i fotografijama turista koji borave na Lošinju, istraživači Instituta Plavi svijet odmah su u subotu u prijepodnevnim satima izašli na teren i na dojavljenoj lokaciji naišli na sredozemnu medvjedicu dugu oko 2,5 metra kako gotovo pa nepomično leži na žalu.


– Kasnijim pregledom spilje i žala prikupili smo manju količinu biološkog materijala, odnosno nekoliko dlaka pa ćemo vidjeti može li se na njima napraviti DNA analiza. Ukoliko je moguće napraviti analizu DNA, to bi nam moglo pomoći pri utvrđivanju porijekla ove životinje jer bi te podatke usporedili s dostupnim podacima životinja iz zajednica u Grčkoj i Turskoj, objasnio je Grgur Pleslić iz Instituta za istraživanje i zaštitu mora Plavi svijet.– Zapravo, pokušat ćemo saznati »čija« je ta »naša« sredozemna medvjedica. Ukoliko pripada populaciji iz Grčke ili Turske, znači da se odvojila od svoje matične zajednice i zalutala u Jadran, veli Pleslić.


Sredozemna medvjedica  najugroženiji je europski morski sisavac, broj preživjelih predstavnika ove vrste procjenjuje se na ukupno svega 500-600 jedinki koje uglavnom obitavaju u dvije veće populacije – jednoj u području sjeveroistočnog Mediterana, odnosno Grčkoj, Turskoj i Cipru, te u drugoj u području sjeveroistočnog Atlantika odnosno Cap Blanc uz obale zapadne Afrike i Mauritanije i otočje Desertas u arhipelagu Madeire. Iako je u povijesti bila poznata kao redoviti stanovnik Jadrana, te je čak kao vrsta znanstveno opisana po primjerku ulovljenom na Cresu 1779. godine, od sredine šezdesetih godina njihov broj značajno je smanjen te se od tada ne bilježi razmnožavanje već samo povremena opažanja primjeraka koji dolaze iz Sredozemlja, najvjerojatnije iz Grčke.