Deficitarna roba bili su i miševi te crvi za ribolov. Uvozila se i krv u terapijske svrhe, ali i sperma bikova. Za vijetnamskog soma izdvojeno je 11 milijuna eura
Srbijanski vanjskotrgovinski deficit iznosi oko sedam milijardi dolara, pa su se mediji pozabavili temom uvoza. Portal Mondo prenosi priču iz »Kurira« o tome što se sve uvozi, a podaci su upravo nevjerojatni jer Srbija, između ostalog, uvozi čvarke, krumpir, jaja …i bubamare.
Podaci carinske Uprave carina su neumoljivi, a prema njima je Srbija prošle godine iz Crne Gore uvezla 8.748 kilograma čvaraka, za oko 30.000 eura iako je zemlja veliki uzgajivač svinja. »Kurir« navodi da je to prava slika stanja srbijanskog gospodarstva. Za uvoz krumpira izdvojeno je više od tri milijuna eura, uglavnom Makedoncima, a uvozila se i mrkva, crni i bijeli luk, grah, jabuke…
Navode i kako im izvorsku vodu prodaju Crnogorci i Hrvati, a po kokošja jaja idu preko oceana. Srbija je za vijetnamskog soma izdvojila više od 11 milijuna eura, piše »Kurir«, a svakako je najzanimljiviji podatak onaj o uvozu bubamara iz Belgije i Slovačke čija je najezda zabilježena upravo prošle godine. Deficitarna roba bili su i miševi te crvi za sportski ribolov, a uvozila se i ljudska krv u terapijske svrhe, ali i sperma bikova. U rubriku »vjerovali ili ne« spada i podatak da Srbija nema ni dovoljno lišća i granja, pa su ih nabavljali iz Nizozemske.
S druge strane u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa svijetom dobro su prošli s biljkama. Od izvoza mente 2010. godine zaradili su oko 141 milijuna eura, kamilice oko 30 milijuna, dok je od koprive u Srbiju ušlo 2,7 milijuna eura.
Vunene čarape odolijevaju modernoj tekstilnoj industriji, pa je ovaj srbijanski proizvod našao svoje kupce diljem svijeta. U 2010. godini izvozili su ih u Kanadu, Norvešku, Češku, Slovačku, Hongkong i Sloveniju i na njima zaradili 1.094.900 eura.
Ekonomist Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja kaže za »Kurir« da kad Vlada ne stimulira domaće proizvođače, pojačava se potreba za uvozom.
– Vlada je širom otvorila vrata špekulantima poljoprivrednim proizvodima, a cijenu na kraju plaćaju građani. Primjer je pšenica, koju ćemo, umjesto da smo je otkupili od poljoprivrednika po nižoj cijeni, morati uvoziti po višim cijenama zbog špekulanata koji je izvoze, ističe Đogović.
Izvorni tekst priočitajte OVDJE