Istraživanje

Provođenje sati i sati na internetu osjetno smanjuje sposobnost učenja kod mladih

Šarlota Brnčić

Foto Pixabay.com

Foto Pixabay.com



Provođenje sati i sati na internetu, posebice pregledavajući sadržaje društvenih mreža, može smanjiti kreativnost djece i mladih te pogoršati njihov već jak osjećaj samoće. Zlouporaba interneta smanjuje sposobnost usvajanja novih vještina i učenja kod sveučilišnih studenata. Upravo zbog ovisnosti o tehnologiji, studenti su manje motivirani i sve više zabrinuti, a kod njih se pojačava i osjećaj samoće do koje neminovno dolazi izolacijom u »digitalnom balonu«. U praksi, što smo više bombardirani slikama i sadržajima, to se više smanjuje naš maštovit i kreativni kapacitet: paradoks tehnologije!


Uzbunu su podigli istraživači Državnog sveučilišta u Milanu i britanskog sveučilišta Swansea koji su svoje istraživanje objavili u časopisu Journal of Computer Assisted Learning. Prošlo je 13 godina otkada je Steve Jobs u San Franciscu predstavio iPhone, tehnološki alat koji je u potpunosti transformirao način na koji komuniciramo i usvajamo nove sadržaje. Piero Barbanti, docent neurologije i sporta na Sveučilištu San Raffaele Telematics u Rimu, objašnjava da istraživanje dokumentira kako studenti provode više vremena na društvenim mrežama, negoli u potrazi za vijestima i informacijama. »Mreža postaje svrhom i više nije alat« – navodi se u istraživanju.


Kao hipnotizirani


To se događa zbog »zavođenja« živčanog sustava komunikacijom koja se odvija u slikama, a ne konceptima.




– Na društvenim mrežama postoji obilje raznih videa i fotografija koje zadovoljavaju naš najinstinktivniji dio. No, paradoksalno, kako se ponavljaju fotografije, primjerice osoba koje pratimo, to smanjuje našu maštovitu i kreativnu sposobnost. Ta sposobnost koja nas kao djecu čini da se osjećamo hipnotizirani kod pričanja omiljene bajke i koja budi u nama našu maštu i snove, ističe docent Barbanti.


Istraživanje je provedeno na uzorku od 285 studenata i to zdravstvenog sektora, a ocjenjivanje se obavljalo na temelju nekoliko aspekata. U obzir je uzeto korištenje digitalnih tehnologija, vještine učenja, motivacija, anksioznost i osjećaj samoće. Čak 25 posto uzorka, odnosno jedan od četvero mladih ljudi, reklo je da provode više od 4 sata dnevno online, dok je preostali udio bio od 1 do 3 sata dnevno. Web-ovisnost je također povezana i s »osjećajem samoće koji bi bio daleko teži« kada bi se morali uklopiti u stvarnosti bez pomoći tehnologije. Pravi rizik, prema istraživačima, je pogoršati usamljenost koju mladi ljudi već itekako snažno osjećaju.


Ozbiljne bolesti


Prekomjerno korištenje pametnih telefona ne samo da šteti kreativnosti, već je i faktor rizika za pretilost. Koristite pametni telefon više od 5 sati dnevno? Ako je vaš odgovor potvrdan, tada vas moramo upozoriti da se u tom slučaju rizik od pretilosti penje na čak 43 posto. Dokazalo je to najnovije kolumbijsko istraživanje, predstavljeno na Američkom kardiološkom fakultetu. U istraživanje je bilo uključeno 1.060 studenata, 700 djevojaka i 360 mladića, u dobi od 19 i 20 godina. Istraživači su pratili koliko su se studenti služili pametnim telefonom, te otkrili da svi oni koji ga koriste više od 5 sati dnevno, imaju poprilično visoku stopu rizika od prekomjerne debljine.


Konkretno, rizik za mladiće iznosio je 42,6 posto da će postati pretili, dok za djevojke čak 57,4 posto. Pretjerana uporaba pametnih telefona pogoduje sjedalačkom načinu života i kroničnom pomanjkanju fizičke aktivnosti. Jasno je da takav nezdravi način života može dovesti do pojave ozbiljnih bolesti kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti, problemi s kostima, tumora, kao i povećati rizik od preuranjene smrti. Osim toga, pretjerano pregledavanje raznoraznih sadržaja na pametnim telefonima, kod studenata je dovelo i do ozbiljnih poremećaja u prehrani. Uglavnom se radilo o prevelikoj konzumaciji zašećerenih i gaziranih pića, hrane iz fast fooda i goleme količine slatkiša.