Kazalište, koje je preživjelo tri požara, bombardiranje u Drugom svjetskom ratu i prijetnju podzemnih voda, obnovljeno je u punom sjaju svojih raskošnih carskih početaka, kada je čitava njegova unutrašnjost bila prekrivena zlatnim listićima
Kazalište, koje je preživjelo tri požara, bombardiranje u Drugom svjetskom ratu i prijetnju podzemnih voda, obnovljeno je u punom sjaju svojih raskošnih carskih početaka, kada je čitava njegova unutrašnjost bila prekrivena zlatnim listićima. Vraćena mu je i tadašnja vrhunska akustika, uništena u doba komunizma, kada je sav zlatni premaz sastrugan i ukraden, a šupljina ispod orkestra ispunjena cementom, što je kazalište gurnulo ispod 50. mjesta na svjetskoj ljestvici opernih kuća.
»Ovo će doista biti nacionalni praznik«, rekao je ravnatelj kazališta Anatolij Iksanov na konferenciji za novinare, najavljujući mogućnost da se među uzvanicima iz inozemstva nađe i njemačka kancelarka Angela Merkel.
Premda su pojedinosti večerašnjeg svečanog programa tajna, zna se da će nastupiti vrhunski plesači Svetlane Zaharove, Natalije Osipove i Ivana Vasiljeva, dok će među gostima opere biti Francuskinja Natalie Dessay i Rumunjska Angela Gheorghiu.
Publika bez pozivnica svečanost će moći pratiti s gigantskog ekrana postavljenog ispred zgrade kazališta, a otvorenje će biti prenošeno uživo u Rusiji, Europi i SAD-u.
Utemeljen 1776. kao privatno kazalište carice Katarine Velike kako bi »krasio grad i istodobno služio kao mjesto održavanja javnih maskenbala, komedija i komičnih opera«, Boljšoj je prvi put renoviran 1825.
Sadašnju zgradu kazališta projektirao je poznati arhitekt ruskog neoklasicizma Osip Ivanovič Bove, koji je nadzirao obnovu Moskve nakon velikog požara 1812., a uvrštena je na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine.
Nakon dugogodišnjeg zanemarivanja za vrijeme Sovjetskog Saveza, kazalište je 2005. bilo prisiljeno zatvoriti vrata i krenuti u obnovu, budući da se zgrada kazališta gotovo srušila.
Nakon gotovo sedam burnih godina opterećenih sumnjama u malverzacije sa sredstvima za obnovu, te čak i pokretanja istrage 2009. zbog navodne pronevjere nekoliko milijuna dolara, obnova teška gotovo 560 milijuna eura konačno je privedena kraju.
Unatoč obnovi, u kazalištu su se tijekom godina nastavile odvijati izvedbe, većinom na Novoj pozornici otvorenoj u studenome 2000. Riječ je o dvorani sagrađenoj uz povijesnu zgradu s glavnom pozornicom, s kojom danas čini jedinstveni kazališni kompleks – Rusko kazalište Boljšoj. Procjenjuje se da je kazalište obnovom prošireno na dodatnih 50 tisuća četvornih metara.
Nakon velikoga otvaranja na programu Boljšoja će se, uz ostalo, od 2. studenoga naći opera »Ruslan i Ludmila« ruskoga skladatelja Mihaila Glinke, a 18. studenoga premijerno će biti izveden balet »Trnoružica« Pjotra Iljiča Čajkovskog.
